U ORGANIZACIJI IKEE I JUTARNJEG

KONFERENCIJA O RAVNOPRAVNOSTI NA RADNOM MJESTU 'Žene na tržištu rada nemaju mogućnost pravednog napredovanja, niti su nagrađene za svoj rad'

 
 Boris Kovačev / CROPIX

- Ravnopravnost spolova temeljna je vrijednost društva, na kojoj moramo temeljiti sadašnjost i graditi budućnost. Danas ćemo govoriti o primjerima najbolje prakse, no oni su još uvijek iznimke: žene na tržištu rada ne ostvaruju svoje potencijale, nemaju mogućnost pravednog napredovanja niti dobivaju zasluženu nagradu za svoj rad. To su prvorazredne političke teme koje moraju biti u središtu svih javnih politika i od kojih ne smijemo odustati – rekla je Ana Hanžeković, članica Uprave Hanza Medie, na početku konferencije o ravnopravnosti na radnom mjestu pod nazivom 'Ravnopravnost je bolja za sve', koju su, povodom Međunarodnog dana žena, organizirali IKEA i Jutarnji list.

- Kroz perspektivu ravnopravnosti muškaraca i žena želimo i moramo graditi sve odnose u društvu, ne umanjujući pritom različitosti i slobode. U Hanza Mediji to i činimo. Ravnopravnost nam je jednako važna u zastupljenosti na svim razinama odlučivanja, kao i u vijestima koje objavljujemo - naglasila je Hanžeković.

Direktorica robne kuće IKEA Zagreb Darija Kuljić, pozdravljajući goste, među kojima su bili i ministrica demografije Nada Murganić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova, Helena Štimac Radin te predstavnici nevladinih udruga, poručila je kako je u ovom području napredak moguć.

- Samo zajedno možemo poslati snažnu poruku da je ravnopravnost spolova temelj svih ljudskih prava – rekla je.

U IKEA Grupi 54 posto su žene

Sari Brody, Leadership & Diversity Manager u IKEA Grupi, na početku je kazala kako je 'jednakost dio Ikeinog DNK', dodavši kako je jedini način da se ravnopravnost uistinu integrira u kompaniju leži u svakodnevnim koracima i trudu da ju se provodi na svim razinama kompanije.

Na primjer, IKEA Grupa ima preko 149 tisuća zaposlenih osoba, od čega 54 posto čine žene. Također, 49 posto žena radi na vodećim i menadžerskim pozicijama. Međutim, kako je navela Brody, postizanje ravnomjernih omjera u brojkama nije ujedno i rješenje za rodnu ravnopravnost. Za IKEA Grupu to je tek početak.

- Tek kad brojčano nitko nije nadjačan, tek onda se svi mogu osjećati uključeno i ispunjavati sve svoje potencijale - rekla je nadodavši kako rješenje nije u tome da se žene trude biti poput muškaraca i tako se uklopiti. Dapače, do dugoročnih rezultata može doći samo ako se radi na mijenjanju perspektive i podizanju svijesti o tome da raznovrsnost na radnome mjestu općenito, pa onda i rodna inkluzivnost i ravnopravnost, donosi pozitivne rezultate za sve uključene – pojedince, tvrtku i društvo.

Sari Brody pokazala je i nekoliko konkretnih pozitivnih primjera kako IKEA provodi politiku rodne ravnopravnosti na svim svojim razinama.

Primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama ustaljena je praksa da žena ima svega 4 do 6 tjedana porodiljnog dopusta. Međutim IKEA SAD je uvela još 4 mjeseca za majke kao i dodatnih 4 mjeseca za očeve. Također, u pravo na porodiljni dopust uključili su i homoseksualne parove, kao i udomitelje djece.

Na sličnome tragu u Južnoj Koreji, žene imaju problema u povratku na radna mjesta nakon poroda, budući da često nemaju pristup institucijama za njegu i skrb o djeci, poput dječjih vrtića. Kako bi olakšali ovo razdoblje obiteljima, ali i pokazali da smatraju da je moguće imati i uspješnu karijeru i obitelj, IKEA Južna Koreja je uvela dječje vrtiće u svoje strukture.

U Hrvatskoj također doprinose rodnoj ravnopravnosti, pa je tako 63 posto žena na vodećim pozicijama i u menadžerskim timovima, dok 52 posto svih zaposlenih u IKEA Hrvatska čine žene.

Porazni podaci

Žene u Hrvatskoj čine 54 posto u ukupnom broju nezaposlenih, na tržištu rada dvostruko češće dobivaju ugovore na određeno nego muškarci, zarađuju prosječno 11 posto manje od muškaraca – u nekim djelatnostima i 25 posto manje, njih više od polovice nakon rodiljnog dopusta ili tijekom trudnoće dobije otkaz na radnom mjestu, čine 60 posto visokoobrazovane radne snage, no tek 24 posto osoba na upravljačkim i rukovodećim pozicijama su žen

Porazne podatke iznijela je na konferenciji Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

- Pritužbe na diskriminaciju vezanu uz rad, zapošljavanje i socijalnu sigurnost čine gotovo dvije trećine svih pritužbi koje nam stižu. Praksa pokazuje da poslodavci ne poštuju propise i obveze koje imaju prema trudnicama i ženama s malom djecom, a majčinstvo se pokazuje kao najveća prepreka u poslovnom životu. Ipak, dok je postizanje stvarne ravnopravnosti u pojedinim državama EU na vrhu postavljenih prioriteta, u Hrvatskoj to nije tako – istaknula je Ljubičić.

U najtežem su položaju, pokazala su istraživanja pravobraniteljice, žene koje rade u privatnom sektoru, koje imaju više djece i koje kod kuće obavljaju većinu poslova vezanih za kućanstvo i za brigu oko djece. Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života iznimno je teško te veliki broj zaposlenih majki, za razliku od zaposlenih očeva, mora odustajati od karijere. Tako, primjerice, trećina zaposlenih žena nakon povratka s roditeljskog dopusta, odustaje od poslovnog usavršavanja ili poslovnih putovanja, zbog čega automatski propušta mogućnost napredovanja.

PANEL DISKUSIJA Kako tvrtke mogu doprinijeti postizanju rodne ravnopravnosti u društvu

Uslijedila je panel diskusija na temu kako tvrtke mogu doprinijeti postizanju rodne ravnopravnosti u društvu. Sudionice se u svojim izlaganjima dotiču tri ključna područja u temi rodne i spolne ravnopravnosti: rodno ujednačene organizacije, jednake karijerne i poslovne prilike za muškarce i žene te jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žena.

Moderatori panela, Lucija Vranković iz Jutarnjeg lista te Domagoj Novokmet s N1 Televizije predstavili su i rezultate recentnog istraživanja o stavovima građanki i građana Zagreba o ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu.

Tako primjerice, 57% Zagrepčanki smatra da muškarci i žene nemaju jednaku mogućnost za zaposlavanje, 65% njih misli da žene i muškarci u Hrvatskoj nemaju jednaku plaću za isti posao, a čak 66% žena u Zagrebu smatra da žene i muškarci nemaju jednaku mogućnost za napredak u karijeri. Rezultati su to istraživanja koje je tijekom veljače IKEA provela u suradnji s agencijom Ipsos na 637 ispitanika. Rezultati su pokazali i da tek jedna četvrtina građanki i građana Zagreba smatra da žene i muškarci u Hrvatskoj imaju jednaka prava na radnom mjestu, a općenito su muškarci u Zagrebu imali znatno pozitivniju percepciju o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu, u odnosu na stavove žena.

Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH komentirala je rezultate istraživanja napomenuvši kako ju ne iznenađuju budući da se poklapaju i s prethodnim istraživanjima koje je provodio i njezin Ured. „Zakonski okvir nam je dobar i zabranjuje sve oblike diskriminacije, međutim u praksi je još uvijek puno problema, zaključila je Štimac Radin.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske i potpredsjednica Ženske sekcije SSSH, nadodala je i kako se žene suočavaju s velikim problemima prilikom povratka na radna mjesta s porodiljnih dopusta. Tada im se, navodi Štulić, često događa da im se nude manja plaća i niže rangirane pozicije, u odnosu na prije odlaska na porodiljni. „Velik dio roblema proizlazi iz neinformiranosti i nepoznavanja zakonskih okvira i zato moramo educirati poslodavce o ovoj temi te o tome kako zakonske propise uistinu provesti u praksi“, poručila je.

Ugovori na određeno trenutno su najveći problem na tržištu rada, osobito za žene, naglasila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

„U posljednjih pet godina, koliko sam na čelu sindikata, nemam ni jedno saznanje da je neka osoba u trgovini zaposlena na neodređeno. Imamo primjer u kojem je jedna osoba u pet godina dobila 36 ugovora na određeno. Tu se nešto hitno mora učiniti“ poručila je.

Ističe kako su osobe zaposlene na određeno egzistencijalno ugrožene, žive u nesigurnosti, zbog čega pristaju raditi prekovremeno, neplaćeno, bez plana – pristaju na sve što se od njih traži.

„Oni su izvrstan materijal da ih se izrabljuje“ istaknula je, dodavši i kako su žene posebno ugrožene.

Štulić je istaknula i kako je nužno da su sindikati i poslodavci u partnerskom odnosu. Naime, upravo se kroz kolektivne ugovore mnogo može učiniti za majke, rodilje, starije zaposlenike i druge ugrožene i ranjive skupine među zaposlenicima.

„Mi sada u SSSH razgovaramo s HUP-om o važnosti kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora. Ima dobrih primjera i praksi, no nažalost imamo i mnogo problema i situacija da poslodavci jednostavno ne žele razgovarati o takvim promjenama kolektivnih ugovora. Također mi kao sindikat kroz našu žensku sekciju pokušavamo promovirati žene kao sindikalne aktivistice i povjerenice i tako ih osnažiti“, zaključila je Štulić.

Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova RH, nadovezala se istaknuvši kako je položaj žena na tržištu rada jedno od ključnih pitanja i izazova njenog Ureda. Dodala je kako je trenutno, u suradnji s nevladinim organizacijama, u pripremi strateški dokument o ravnopravnosti u kojem će se posvetiti i problemu zastupljenosti žena u određenim područjima poput STEM i ICT sektora. Istaknula je i kako je Hrvatska ispod prosjeka Europske unije po zaposlenosti žena. EU prosjek je otprilike 64 posto, dok se u Hrvatskoj radi oko 57 posto.

„Aktivni smo i upozoravamo na probleme žena na tržištu rada. Sjajno je da je IKEA napravila ovu konferenciju, međutim htjela bih reći i da kad IKEA napravi ovakvu konferenciju imamo puno dvoranu novinara, ali kada mi napravimo sličnu stvar, imamo punu dvoranu ljudi, ali ne i novinara. Podrška medija i medijska vidljivost ključni su za napredak u rodnoj ravnopravnost“, zaključila je Štimac Radin.

Direktorica robne kuće IKEA Zagreb, Darija Kuljić, osvrnula se i na pozitivne primjere koje je IKEA uvela u svoje poslovanje. Svjesni su, kaže, brojnih društvenih problema, ali kroz svoj rad nastoje doprinositi napretku u domeni rodne ravnopravnosti na radnom mjestu. Slikovit je primjer jedne zaposlenice jedne njihove zaposlenice koja je netom nakon što je dobila posao ostala u drugom stanju. Bila je u strahu da će zbog toga izgubiti posao, međutim, kaže Kuljić „mi smo joj samo čestitali, a ona je i danas jedna od naših uspješnih menadžerica“.

Međutim strah koji je ova zaposlenica osjećala, upućuje da je pred nama još uvijek dugačak put do zadovoljavajuće razine osviještenosti o rodnoj ravnopravnosti i njezine implementiranosti u društvu. Na to je skrenula pozornost i Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, javivši se za komentar iz publike.

„Čini mi se da postoji ogromni disbalans između kompanija kao što je IKEA i svega što one rade, i s druge strane, velikih problema s nastojanjem da se poštuju samo osnovni zakonski okviri i propisi i mnogim tvrtkama“, istaknula je Matešić.

S ovom su se tvrdnjom složile i druge govornice, pa je tako Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave IT tvrtke Poslovna inteligencija istaknula ulogu koju igraju odgoj i obrazovanje djece.

„Svi svojim privatnim djelovanjem moramo odgovorno doprinositi da se društvo mijenja. Odgovornost je društva da ne gura djecu u stereotipna „ženska“ ili „muška“ zanimanja nego da prepoznaju vještine i sposobnosti koje netko ima neovisno o rodu i spolu i potiče djecu da rade na svojim kvalitetama“, rekla je Oreščanin dodavši i kako se nada da će za godinu dana, ako se konferencija ponovno održi, recentni rezultati istraživanja pokazati i „barem pokoji postotni korak prema boljemu“.

Anita Cvetić Oreščanin ispričala je i kako kada surađuje s kompanijama na Bliskom istoku, tijekom korespodencije s partnerima i klijentima koristi muški alias jer, kako kaže, zbog predrasuda kako je IT sektor rezerviran za muškarce, ponekad jedino tako može odraditi posao.

Predrasude u svom svakodnevnom profesionalnom životu ruši i Diana Doboš, jedina kopilotkinja na avionu Canadair CL-415 u Hrvatskoj i jedna od samo dvije žene u svijetu s ovim zanimanjem. Iako se tijekom školovanja pa čak i u krugu obitelji susrela s predrasudama, danas je u svom poslu uspješna i prepoznata u svome poslu.

„Tijekom obrazovanja su mi rekli da zanimanje vojni pilot traži tako specifična znanja i vještine da to može biti samo jedan posto muškaraca. Žene, dakle nisu čak bile ni percipirane da bi one to uopće mogle“, govori Doboš.

Istaknula je i da je za usklađivanje privatnih i profesionalnih obaveza, ono s čime žene često imaju problema u nepodržavajućoj okolini, zaslužan njezin partnerski i uzajamno poštivajući odnos s njenim suprugom.

„Moj partner jednako sudjeluje u odgoju djeteta kao i ja i to je uvijek jako važno“, zaključila je kopilotkinja.

Za riječ se iz publike javila i Đurđa Grozaj, predsjednica udruge Kamensko te podijelila s prisutnima dugogodišnju borbu radnica Kamenskog za ostvarivanje njihovih prava i isplatu svih zaostalih plaća koju su čekale čak sedam godina. Primjer radnica tvornice Kamensko potresan je i ukazuje na brojne probleme s kojima se radnice i radnici u Hrvatskoj nerijetko suočavaju.

„426 nas je ostalo na cesti bez ičega, a koliko tek ima onih koji o tome šute?! Ipak, uspjele smo se pokrenuti i sada smo opet dignute glave i same nastojimo mijenjati okolnosti“, ispričala je Grozaj.

Dodala je i kako je upravo IKEA bila kompanija koja im je ponudila podršku, suradnju i partnerstvo. Na temelju te suradnje danas dvije žene, članice udruge Kamensko, rade kao zaposlenice robne kuće IKEA u Zagrebu i pružaju usluge šivanja.

Konferencija je završila u oprezno pozitivnom tonu, a sve su se govornice složile kako su ovakva događanja potrebna za podizanje svijesti u društvu o važnosti ravnopravnosti spolova. Njima se naravno, što prije, treba priključiti što više i sustavnih, kontinuiranih i konkretnih primjera iz prakse.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 10:39