KOLIKO ĆE TRAJATI ERA JEFTINE NAFTE Stručnjaci: Cijena benzina mogla bi pasti na 6 kuna po litri

Najava da bi cijena barela nafte mogla pasti na 20 dolara otvara špekulacije o tome koliko bi za nekoliko mjeseci mogla iznositi cijena goriva na domaćim benzinskim crpkama. Davor Štern, naftni stručnjak, ugrubo računa da bi na svakih 10 dolara nižu cijenu barela cijena goriva trebala pasti za jednu kunu. No on ipak ne smatra da će cijena nafte toliko nisko pasti. Ipak, prema njegovim riječima, moguće je da u slučaju pada cijene nafte na 30 dolara cijena goriva padne na otprilike 6 kuna po litri. No pitanje je što bi u tom slučaju učinila država.

Jer svaki daljnji pad cijena goriva znači manje novca u državnom proračunu. Moguća varijanta je povećanje trošarina. Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu, smatra kako bi već sada cijene goriva na benzinskim crpkama trebale biti barem za kunu niže nego što su danas. Za razliku od njih, u naftnim kompanijama su puno suzdržaniji u projekciji budućih cijena na crpkama u slučaju daljnjeg pada cijena nafte. Tako pojedni distributeri goriva smatraju kako bi uz sadašnje parametre u slučaju pada cijena barela nafte na 20 dolara cijena litre goriva na domaćim crpkama mogla pasti za oko 1,5 kunu. Dakle, na nešto više od 7 kuna po litri.

Dosadašnji pad cijena goriva u Hrvatskoj nije utjecao na pad cijena ostalih proizvoda. Konkretne brojke o utjecaju pada cijene benzina na domaću ekonomiju ekonomski analitičari još nemaju. Ipak, pad cijene naftnih derivata Hrvati će osjetiti, slažu se analitičari, kroz ublažavanje inflatornih pritisaka. “Sigurno je da će inflatorni pritisci biti nešto ublaženiji pa bi se tijekom ove godine inflacija mogla kretati između 0,5 i 1 posto na godišnjoj razini. Značajnijeg prelijevanja na cijene vjerojatno neće biti, ali da će građani više trošiti, osobno ne vjerujem”, rekla je Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja RBA. Po njezinu mišljenju, izuzetno teška situacija na tržištu rada i činjenica da vrlo malo ljudi danas može biti sigurno da će posao imati sutra sprečava građane u nekim većim izdacima. Kupuje se samo osnovno. Čak i porezne izmjene koje su trebale potaknuti potrošnju već su, smatra ona, “potrošene” većim lokalnim nametima u brojnim gradovima. Slično mišljenje dijeli i Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke. Prema njegovim riječima, ljudi će trošiti manje na benzin, a ono što im “ostane” koristit će za plaćanje nekih dugova odnosno razduživanje, a ne za potrošnju.

Na drugom mjestu, analitičari izdvajaju utjecaj na državni proračun. “Evidentno je da ako pada cijena benzina, da će i prihodi od trošarina na naftne derivate biti niži, a sad smo u situaciji da je Ministarstvu financija važan svaki prihod”, ističe Živković Matijević. Međutim, ekonomski analitirači upozoravaju i da iskustvo govori kako je korelacija između cijene nafte i cijene naftnih derivata snažnija kad cijena nafte raste nego kada je proces obrnut. Primijećeno je da kada cijene nafte rastu, da ih onda otprilike u stopu prate i cijene beznina i ostalih naftnih derivata, za razliku od situacije kada padaju. Kada su cijene nafte u silaznoj putanji, onda je to umjerenije. Sad se, pak, poklopilo i da jača dolar pa, po mišljenju Hrvoja Stojića, nema govora o daljnjem pojeftinjenju. “Teško da će cijena nafte ići ispod 50 dolara po barelu jer bi to, zaključio je Stojić, impliciralo globalnu recesiju.

I Dekanić i Štern procjenjuju kako je nekakav maksimum pada cijena barela oko 40 dolara. Tako niske cijene mogu izdržati Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt dok za Iran, Irak, Nigeriju, Venezuelu i Rusiju predstavljaju ekonomsku katastrofu.

Rusija tako na svakom dolaru manje u cijeni barela gubi dvije milijarde dolara prihoda.