ŠEF CISEXA ZA JUTARNJI

'Indijci rade megaposlove, nama su manji sjajna niša'

Posao od milijun dolara indijskoj tvrtki je premali, a nama sjajan. Država i dalje ništa ne razumije, pa se uzdamo u sebe
 Neja Markičević/CROPIX

Usprkos krizi, dijelovi hrvatskoga gospodarstva uspijevaju rasti i iz dana u dan sve su konkurentniji izvan Hrvatske, kao što su turizam ili ICT industrija o kojoj u ovom članku govorimo. Naizgled apsurdno, riječ je o industrijama na koje država najmanje utječe. Ali, možda su baš zato i uspješne. Postoji li primjer suvremenog poslovanja i pravog poduzetništva, tada su to hrvatske ICT kompanije. Nerijetko stvorene s jednim ili dvoje zaposlenih, rastu do tvrtki s nekoliko stotina stručnjaka, a posljednjih pet godina izvoz ICT sektora narastao je iznad milijardu kuna. Prije dvije godine zapošljavao je više od 31 tisuće ljudi, a potražnja za talentima svakog dana raste.

Ne prepoznaju nas

Istraživanje Europske komisije provedeno u sklopu inicijative “eSkills for Jobs” pokazalo je da 70 posto hrvatskih poslodavaca ove godine želi zapošljavati IT stručnjake, što je 7 posto više nego lani. Pritom se sve češće, umjesto formalnog obrazovanja, traže iskustvo i vještina, ljudi koji stvarno znaju raditi posao bez obzira na diplomu.

Stoga će za hrvatsku ICT industriju biti važan nastup na CeBIT Bilisim Euroasia u Istanbulu, gdje će u rujnu otići predstavnici hrvatskih ICT tvrtki, mnogi od njih članovi CISexa, Udruge nezavisnih izvoznika softvera, uz pomoć Ministarstva gospodarstva i HGK.

- Nažalost, hrvatska IT industrija jako je fragmentirana pa nas ne prepoznaju kao zemlju koja ima jak IT iako imamo vrlo vitalnu industriju koja ima što pokazati - kaže Nikola Dujmović, predsjednik CISex-a i osnivač IT tvrtke Span. Dodaje da se na međunarodnom tržištu države poput Indije ili nama bliže Bugarske još prepoznaju kao izvorište IT poslova, ali i da se ipak javlja svijest o našim mogućnostima. Stoga i nastup u Istanbulu gledaju ne samo kao priliku da se Hrvatska predstavi Turskoj nego i da se hrvatske tvrtke predstave turskima. - Kupci su uvijek pojedinačne tvrtke, ne predstavljamo se turskoj državi, nego turskim kupcima. Jedna članica CISexa, kompanija Verso, ima u Turskoj veliku operaciju do koje nije došla zahvaljujući državnoj pomoći, nego samostalnim nastupom na tržištu. Sada svi moramo biti ledolomci - kaže Dujmović o pristupu poslovnim prilikama. Činjenica da je hrvatska IT industrija, realno, mala i da su takve i naše kompanije ustvari je naša prednost koju možemo iskoristiti, smatra Dujmović uspoređujući uspjeh Indije i drugih država na području IT-ja.

Kobni outsourcing

- Indiji se dogodilo prokletstvo outsourcinga, njihove su kompanije postale prevelike i poslovi od milijun dolara su im mali. S istim poslom, hrvatske kompanije mogu smatrati da imaju dobru poslovnu godinu - tumači Dujmović, opisujući na apstraktnom primjeru stvaranje aplikacije koju hrvatski IT sektor može odlično razviti u usporedbi s indijskim kompanijama koje se time neće ni baviti, a i cijene su puno više. - Help desk za veliku korporaciju bit će posao za indijsku kompaniju, ali će izrada web shopa ili dobre aplikacije biti odličan posao za hrvatske tvrtke, koje se s time mogu pojaviti na talijanskom, britanskom ili nekom drugom tržištu - govori Dujmović. Hrvatski IT, kaže, više nije gerila, nego mala, ali dobro ustrojena i efikasna vojska.

Bez ‘podvornika’

Usprkos brojkama, Dujmović smatra da se IT u Hrvatskoj susreće s dva velika problema. Jedan je nerazumijevanje društva za upotrebu IT-ja u poslovanju. - Prvi primjer za to je Sabor, u kojem se dandanas glasovi prebrojavaju uz pomoć flomastera i dvojice zaposlenih brojača glasova, ‘podvornika’. Tko to vidi, ne može nego šaliti se na naš račun - kaže Dujmović, podsjećajući kako moramo donositi propise da bismo koristili IT, primjerice vodili državne evidencije u Excel tablicama.

- Booking.com je mogao biti hrvatski proizvod, kao što bi nam cjelokupno gospodarstvo lakše poslovalo da koristi odgovarajuće softvere, jer su oni faktor razlike za kompetitivno gospodarstvo. Drugi je razlog neadekvatno obrazovanje. Ljudi koji znaju programirati i raditi s timom i za tim uistinu nam više trebaju nego visokoobrazovani programeri. Uopće se nismo prilagodili situaciji, što se vidi i po tome da godinama ne mijenjamo suštinski upisne kvote, pa izbor obrazovanja ne ovisi o potrebama i izboru pojedinca nego o broju mjesta na fakultetu. Što to govori nego da ne razumijemo gdje se nalazi svijet, a gdje smo mi - kaže Dujmović. Za sada se, očito, moramo pouzdati u vitalnost gospodarske grane koja pobjeđuje krizu. I riješiti se “podvornika” jer nam je to prvi od sto koraka do uspjeha.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:16