Hypo banka otvorila prvu ‘lošu banku’ u Hrvatskoj

Predstavljajući ovih dana preliminarne rezultate za 2012., Hypo Alpe-Adria banka otkrila je i dio razloga za znatno povećanje dobiti, s preklanjskih 54,9 na čak 326,5 milijuna kuna: tajna je u, kako je naznačeno u rezultatima, “implementaciji grupnog projekta prijenosa dijela portfelja loših kredita u zasebno društvo u vlasništvu Grupe”.

Bruto izloženost

Tako je i šira javnost saznala ono što su stručnjaci znali već od sredine veljače, da je Hypo banka prva u Hrvatskoj u aktualnoj financijskoj krizi formirala tzv. banku promašenih plasmana ili, na engleskom, bad bank.

Analitičari financijskog sektora znali su to otkako je HNB na svojim mrežnim stranicama u veljači objavio nerevidirane pokazatelje poslovanja za sve hrvatske banke.

Već tada je svatko ispod tablice u fusnoti povezanoj s Hypo bankom mogao pročitati sljedeću napomenu: “Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. provela je sredinom prosinca, u sklopu projekta koji se provodi na razini cijele HAA grupe, transakciju smanjenja djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana. Predmetnom transakcijom na drugo trgovačko društvo prenijeti su krediti ukupne bruto izloženosti 5,6 milijardi kuna, dok je utjecaj na imovinu banke iznosio 3,7 mlrd. kuna”.

Knjiženje imovine

Drugim riječima, Hypo banka je osnovala novo poduzeće u svojem vlasništvu, kojemu je prenijela 5,6 milijardi kuna kredita koje sama ne može naplatiti, da ih to poduzeće naplati u ime i za račun banke. To novo poduzeće banka je proknjižila kao imovinu trenutno vrijednu 1,9 milijardi kuna, dok je 3,7 milijardi zasad izgubila i za toliko je vjerojatno umanjila svoj jamstveni kapital.

Nešto malo o tome je 12. veljače ove godine, ne otkrivajući ime banke, u Saboru govorio zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić podnoseći zastupnicima izvješće o provedbi monetarne politike u prvoj polovici 2012. Martić je zastupnicima skrenuo pozornost na to da se iznos djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u hrvatskim bankama od kraja rujna do kraja prosinca 2012. smanjio sa 40,4 na 39,2 milijarde kuna, rekavši da je tome “među ostalim, pridonio i prijenos aktive jedne banke na poduzeće u vlasništvu banke majke”.

“Banka loših plasmana” koju je osnovala Hypo Grupa samo se uvjetno tako može zvati jer nije posrijedi tvrtka s bankovnom licencijom, nego obično poduzeće. No, to je ipak jedna vrsta “loše banke” kakve se često osnivaju u bankovnim krizama, pa tako i u aktualnoj globalnoj velikoj recesiji započetoj 2007./08. Osnivaju ih same banke, bankovne grupacije ili države nakon sanacija i dokapitalizacija posrnulih poslovnih banaka novcem poreznih obveznika.

Bad bank služi tome da naplati loših kredita koliko je to moguće i da pritom od tog posla rastereti komercijalnu banku kako bi se ona mirno mogla posvetiti svojoj glavnoj zadaći, kreditiranju i financijskom praćenju gospodarstva. Iz povijesti poznate su dvije bad banks koje je u financijskoj krizi devedesetih osnovala Švedska: Retriva i Securum.

U aktualnoj krizi Španjolska je osnovala “lošu banku” Sareb kojoj je iz četiri nacionalizirane banke prenesena imovina nominalno vrijedna 37 milijardi eura.

U skladu s propisima

“Loše banke” osnivaju se da bi se olakšalo i ubrzalo ozdravljenje onih pravih, ali ni one nisu bez kontroverzi. Na glavne probleme je u saborskoj raspravi 12. veljače ukazala i bivša ministrica financija Martina Dalić .

- Ako su krediti izneseni iz bankarskog sustava i preneseni na poduzeće, to onda znači da je ta banka dio portfelja iznijela iz područja supervizije HNB-a. A budući da i sam HNB stanje u bankarstvu opisuje kao opterećeno nepovoljnim kretanjima, onda držim da bi to u ovoj situaciji bila iznimno opasna praksa - rekla je Dalić.

Zamjenik guvernera Relja Martić umirio je zastupnicu rekavši da je najvažnije to da bankovni dužnici u odnosu na novo poduzeće neće biti u lošijem položaju nego izvorno prema banci.

Na upit Jutarnjeg iz Hypo banke su poručili da je transakcija prijenosa dijela loših kredita u zasebno društvo “izvršena na temelju pravne studije i da je u potpunosti u skladu s propisima RH”. “Naravno da je kontaktiran i regulator”, napominju.

Smanjenje loših omjera

Banka je pritom zabilježila smanjenje omjera loših kredita prema ukupnima i poboljšala svoje poslovne pokazatelje. Međutim, u slučaju Hypo banke tek će vrijeme pokazati koliko će njeno specijalno poduzeće i u kojem roku uspjeti naplatiti njezine goleme promašene kreditne plasmane u Hrvatskoj.