Gospodarsko izaslanstvo

HS Produkt, Đuro Đaković i Brodotrogir u Kuvajtu su u potrazi za novim poslovima

Najveći potencijali za jačanje suradnje između Kuvajta i Hrvatske su u vojnoj i naftnoj industriji te IT sektoru i turizmu
Slavonskobrodski Đuro Đaković nudi Kuvajćanima borbeno oklopno vozilo BOV, hrvatsku verziju Patrie AMV 8x8
 Danijel Soldo / HANZA MEDIA

Nova meta vodećih hrvatskih izvoznika postaje Kuvajt. Naime, u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović toj bliskoistočnoj zemlji je i jako hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, koje predvodi Želimir Kramarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za međunarodne poslove i EU, a cilj hrvatskih tvrtki je sklapanje novih poslova.

U sklopu gospodarskog izaslanstva koje je iz Hrvatske otputovalo u Kuvajt nalaze se, prema informacijama iz HGK, predstavnici Agencije Alan, zatim Brodotrogira, Croza, Đure Đakovića i HS Produkta, kao i Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Već i po popisu tvrtki i institucija čiji su članovi otputovali u glavni grad Kuwait jasno je da najveće potencijale za jačanje gospodarske suradnje s tom zemljom u Perzijskom zaljevu u Zagrebu vide u području vojne i obrambene industrije, elektroenergetike i naftne industrije, kao i u IT sektoru.

- Tržište Kuvajta velik je potencijal za naše gospodarstvenike jer je riječ o zemlji s čak 10 posto svjetskih zaliha nafte te s izrazitim javnim i vanjskim suficitom, što otvara mogućnosti za investicije - poručio je Kramarić.

Dosadašnja robna razmjena Hrvatske i Kuvajta bila je simbolična. Prema podacima državne statistike, hrvatski je robni izvoz u Kuvajt u prvih deset mjeseci prošle godine iznosio nešto više od 11,3 milijuna eura, što je 46,6 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. S druge strane, iz Kuvajta smo u istom razdoblju uvezli robe u vrijednosti od samo 5000 eura, što je 58,7 posto manje nego u prvih deset mjeseci 2015. godine.

Unatoč tome, hrvatske tvrtke u posljednje vrijeme pokazuju sve veći interes za tržišta bliskoistočnih zemalja. Najviše ih u toj turbulentnoj regiji svakako zanimaju dvije najveće države, Iran i Saudijska Arabija, no ne manjka ni interes za manje države, među kojima je i Kuvajt. Zanimanje pokazuju ne samo izvoznici roba nego i građevinari.

Pritom valja podsjetiti da je Kuvajt članica OPEC-a, organizacije zemalja izvoznica nafte, i Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), gospodarske integracije šest arapskih zemalja s izlazom na Perzijski zaljev. Radi se o vrlo bogatoj zemlji, koja se u fokusu svjetske javnosti našla 1990., kada ju je okupirao Irak, tada pod vlašću Sadama Huseina, i 1991., kada su savezničke snage u Prvom zaljevskom ratu oslobodile Kuvajt iračke okupacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 16:29