HRVATI U BLOKADI I DUGOVIMA

Građani u godinu i pol udvostručili svoja dugovanja

 Vjekoslav Skledar/CROPIX

Samo u posljednjih 20 mjeseci novih 110 tisuća građana završilo je u blokadi, a njihovi dugovi, zbog kojih su završili pod ovrhom, povećali su se za nevjerojatnih 10,5 milijardi kuna!

Naime, još 30. lipnja 2011., u jeku krize, 142.618 građana već je imalo blokirane račune , a njihovi dugovi iznosili su 7,83 milijarde kuna. Već do kraja iste godine još se gotovo 50.000 građana našlo u blokadi, a njihovi su se dugovi povećali za čak tri milijarde kuna. I od tada nezaustavljivo rastu. Kraj veljače ove godine, pokazuju podaci Financijske agencije, s blokiranim je računima dočekalo čak 253.350 građana s dugom od 18,37 milijardi kuna.

Pod ovrhom i mirovine

To je još jedan u nizu pokazatelja općeg urušavanja standarda građana u krizi. Gotovo 50.000 ovrha je nad mirovinama pa se može pretpostaviti da je oko 200.000 ostalih s računima pod ovrhama iz skupine zaposlenih i nezaposlenih građana koji su ostali bez primanja za podmirenje osnovnih životnih troškova. I broj umirovljenika pod ovrhama znatno se povećao u krizi - sa 26.624 ustege dijela mirovinskih primanja koje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje proveo nad mirovinama u prosincu 2006. na čak 47 tisuća ovrha na mirovinama krajem 2012. Nad čak 30 posto tih ovrha obračunate su ustege veće od dozvoljene trećine mirovinskih primanja pa je takva praksa, čak i uz razne izjave umirovljenika koji su na to pristali, nedavno prekinuta odlukom nadležnog ministarstva.

Podatak o više od 253 tisuće građana s blokiranim računima ne iznenađuje kada se uzmu u obzir svi podaci koji potvrđuju pad potrošnje i standarda. Naime, kraj veljače na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dočekalo je čak 375.400 nezaposlenih pa je zabilježena rekordna stopa nezaposlenosti u proteklih deset godina: 21,9 posto. Čak i ako uzmemo u obzir da dio formalno nezaposlenih nešto radi na crno, a da je na burzi prijavljen kako bi mogao koristiti razna prava, to ne umanjuje dimenzije problema s kojima se Hrvatska suočava. A one jasno govore da je u situaciji značajnog udara krize na tržište rada vrlo teško naći posao i da je za mnoge burza sasvim izvjestan put u dugotrajnu nezaposlenost.

Loši krediti

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 21,1 posto ili više od 900.000 građana ne uspijeva zaraditi za osnovne životne potrebe, što znači da se radi o samcima koji žive s manje od 2020 kuna mjesečno ili, pak, s manje od 4242 kune ako je riječ o četveročlanoj obitelji. U odnosu na 2008., kada se glavni udar krize još nije dogodio, danas je čak 100.000 siromašnih Hrvata više. Svaka četvrta hrvatska obitelj kasni s plaćanjem režija, a procjenjuje se da je i najviše ovrha provedeno upravo zbog neplaćanja režija i ostalih računa. Ovrhe su snašle i dobar dio građana koji više ne mogu otplaćivati svoje kredite. I njihov se broj u krizi značajno povećao.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem prošle godine banke nisu mogle naplatiti svaki desetu kunu kojom su kreditirale stanovništvo. To je dva i pol puta više nego krajem 2008., kada je u kategoriju nenaplativih i teško naplativih kredita ulazilo manje od četiri posto kredita stanovništvu, što znači da je udio loših kredita u samo četiri (krizne) godine uvelike skočio: dok je potkraj 2008. u tu kategoriju ulazio svaki 25. kredit koji su banke odobrile građanima, krajem prošle godine lošim smo mogli označiti svaki deseti! I dok građani još koliko-toliko redovito podmiruju rate za stambene i kredite za automobil, kao i kredite po kreditnim karticama, muku muče s vraćanjem gotovinskih nenamjenskih kredita, kojima su mnogi zatvarali stare kredite.

Klasična štednja

U cijeloj priči o urušavanju standarda i primanja, koja su uglavnom pala zaposlenima u privatnom sektoru, gotovo je nevjerojatan podatak o rastu štednih i oročenih depozita stanovništvu koji su, kako pokazuju podaci središnje banke, krajem siječnja 2013. godine dosegnuli čak 152,29 milijardi kuna. Riječ je o nevjerojatnom rastu depozita koji su građani u jeku krize pospremili na sigurno u banke, u kojima država jamči za štedne uloge do 400.000 kuna. Još krajem 2007. godine u bankama su držali 105,34 milijarde kuna. U pet godina najžešće krize Hrvati su u banke stavili dodatnih 46 milijardi kuna! Stručnjaci procjenjuju da je u toj skupini velik broj ulagača koji su, umjesto da ga plasiraju na nesigurno tržište, novac privremeno preusmjerili u banke.

Razduživanje i porast štednje tako su se pokazali kao usporedan proces. Ekonomisti pritom tvrde da se radi o klasičnoj reakciji građana na krizu i neizvjesnosti koju ona nosi.

- Porast štednje pokazuje da je porasla averzija prema riziku, što je tipično ponašanje u krizi. Ljudi strahuju od onog što im nosi sutra i prirodno je da žele smanjiti rizike - ističe Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Prema njegovu mišljenju, za porast štednje vjerojatno su zaslužni stariji građani, oni kojima se približava vrijeme umirovljenja. Naime, dio njih svjestan je da će im mirovina biti mala, pa to nastoje nadoknaditi povećanjem klasične štednje u bankama. U cijeloj priči, kaže Jakovčević, iznenađuje da Hrvati više ne ulažu u životno osiguranje, što je u inozemstvu trend.

- Vani štednja više ide u alternativne oblike, kao što su police životnog osiguanja - zaključuje Jakovčević.

U 4 godine 4,3 mlrd. kuna kredita manje

U svakom slučaju, stanovništvo se u krizi okrenulo razduživanju. Ekonomisti upozoravaju da razlog tome ne treba tražiti samo u gubitku posla, smanjenju plaća i ostalim nedaćama koje im je donijela kriza nego i u psihologiji. U uvjetima sve neizvjesnije egzistencije građani se žele riješiti dugova prema bankama. Taj se obrazac ponašanja može iščitati i iz podataka HNB-a. Tako su krajem siječnja krediti stanovništvu pali na 118,39 milijardi kuna, što je čak 4,35 milijardi manje nego krajem 2008.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:30