SLUŽBENA PONUDA

GASFIN GRUPA TVRDI DA JE MALI KOPNENI LNG TERMINAL JEDINA OPCIJA ZA HRVATSKU 'Koštao bi manje nego plutajući, oko 150-160 milijuna eura'

Potstrojenje Dina Petrokemije na Krku
 Sandra Šimunović / HANZA MEDIA

Gasfin grupa, tvrtka specijalizirana za razvoj projekata u području LNG-a, skladištenje i prijevoz metana, etana i sličnih plinova, želi razvijati industriju polimera na prostorima bivše Dina Petrokemije i želi izgraditi manji kopneni terminal.

Istakli su to njeni predstavnici u svom prvom javnom istupu na koji su se odlučili, kako su pojasnili, zbog pojačanog medijskog interesa, pojave određenih dezinformacija, ali i zbog grupe kanadskih investitora koja šalje pisma raznim ljudima i institucijama, a koja se prvi put pojavila s vrlo nejasnim namjerama još kad se planirao kopneni terminal.

- Kopneni terminal je jedina opcija koja ima smisla za Hrvatsku. Mi smo danas i službeno ponudili tvrtki LNG Hrvatska da gradimo mali kopneni terminal na istoj lokaciji. Dovoljan bi bio kapacitet od 1,5 do dvije milijarde kubika plina, koji bi mogao koštati manje nego plutajući, oko 150-160 milijuna eura - istaknuo je Davor Grčević, direktor luksemburške tvrtke Gasfin, krovne kompanije Gasfin Grupe, naglasivši da ne bi išli u gradnju kopnenog terminala, ako bi se sagradio plutajući.

No, u tom slučaju, imali bi problem jer bi bila gužva na lokaciji, s obzirom na to da bi se na njoj našao njihov brod sa sirovinama i LNG brod.

- Realizira li se plutajući terminal, nema ni razvoja industrije polimera, osim ako se Gasfinu ne da dodatni komad obale. Naša je želja da obala koju trebamo za svoje brodove ne bude zauzeta. Hrvatska treba imati terminal jer na taj način ispunjava ciljeve prema Europi. No, mi ništa ne kočimo, samo želimo izgraditi manji kopneni terminal za svoje potrebe, koji se kasnije može i proširiti ako treba - naglasio je Grčević, istaknuvši da je 25 LNG terminala u Europi, od čega samo 3-4 plutajuća, i svi su manje-više u bankrotu.

Potvrdio je da su se otkupili 300-tinjak tisuća četvornih metara zemljišta Dina Petrokemije i da rade na pretvaranju formalnog dijela potraživanja u vlasništvo, kao i da ciljaju na cjelokupno zemljište.

- Ne namjeravamo to preprodati, dvije godine smo se borili da to kupimo, dali smo i mnoga jamstva - rekao je Grčević, potvrdivši, također, da su oni tražili poništenje lokacijske dozvole za LNG terminal.

Morali su, kako je pojasnio, staviti svojevrsni protest na lokacijsku jer nije dobivena na pravi način.

- To je mjera zaštite, a ne rušenje projekta - napomenuo je Grčević.

Dodao je da su spremni na konstruktivni dijalog s Vladom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 05:30