Erste banka odustala od sporne odredbe u ugovorima o francima

Erste banka ipak odustaje od sporne odredbe koju je na potpisivanje ponudila dužnicima u CHF-ima, a nakon što je Ustavni sud objavio detaljnije mišljenje o cijelom slučaju. Tako iz te banke poručuju da će, temeljem obrazloženja rješenja Ustavnog suda, "prilagoditi prijedlog nacrta aneksa ugovora o kreditu kojim se regulira konverzija". Ustavni sud je naveo da se Zakon o potrošačkom kreditiranju smatra ustavnim sve dok ga on ne ukine, a sukladno tome, pod presumpciju zakonitosti i ustavnosti spadaju i svi sklopljeni aneksi.

Kako je više banaka u aneks ugovora ugradilo odredbu o poništavanju konverzije u slučaju neustavnosti zakona, na kraju se oglasio i HNB pozivajući ih da te odredbe izostave jer mogu biti suprotne propisima kojima se štite prava potrošača. Iako je bilo najava da će HNB u banke slati inspekcije, iz središnje banke samo poručuju da su u kontaktu s bankama te da očekuju da postupe u skladu s njihovim zahtjevom.

- HNB će korištenjem svojih supervizijskih mjera ispitati postupaju li banke sukladno zakonu - poručuju. Koliko je poznato, osim Erste banke slične odredbe imale su RBA i Hypo banka. Uklanjanje sporne odredbe, naravno, jako je razveselio dužnike, ostaje još problem izračuna (pre) plaćenih kamata i budućih otplata kredita jer će mnogi ubuduće plaćati veće rate nego dosad.

Udruga kreditnih dužnika Kreda smatra da je prvi i najveći problem "nemogućnost provjere kretanja kamatnih stopa na EUR kredite". Pritom kao primjer manipulacije navode slučaj Hypo banke koja "po svom nahođenju šalje izračune konverzije primjenom različitih kamatnih stopa na kredite u euru. Jednima se primjenjuju kamate od 6,1 do 6,6 posto, a drugima od 7,15 do 8,40 posto.

- Kod primjene kamatnih stopa nakon konverzije vidljivo je da Hypo banka primjenjuje gore navedene stope dok u isto vrijeme danas u ponudi ima stambene kredite (kupnja, izgradnja, refinanciranje, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja) u eurima od 5,6 posto - navode u toj udruzi. U Hypo banci pak objašnjavaju da su u izračun simuliranog otplatnog plana kredita u eurima uzeli u obzir sve zakonom propisane principe: redovne proizvode koji su bili u ponudi u trenutku isplate kredita u švicarskim francima, namjenu i vrstu kredita te proizvode prema dobi.

- Rezultat u smislu preplate ili manjka ovisi u nizu čimbenika, a to su kamatna stopa po kojoj je otplaćivan kredit u švicarskom franku, odnosno koliko je ona niža u odnosu na kamatnu stopu proizvoda u eurima. Također, na rezultat utječe i razdoblje podizanja kredita, koliko je klijent otplaćivao kredit po nižoj kamatnoj stopi i nižem tečaju u odnosu na razdoblje kada su kamatne stope i tečaj bili viši - kažu u Hypo banci. Pritom dodaju da utjecaj imaju i ugovorene promjene kao što su moratorij ili produljenje roka.

Ipak, kada se sve zbroji, ukupan učinak konverzije za sve je dužnike pozitivan utoliko što im se smanjuje glavnica, u prosjeku od 25 do 33 posto. U Udruzi Frranak kažu da im je teško procijeniti koliko je dužnika na kraju nezadovoljno izračunom jer im se ni ne javljaju oni koji su zadovoljni, ali procjenjuje se da je takvih oko 40 posto od njih oko 53.000. To se poklapa i s informacijama iz Erste banke koja navodi kako ona ima ukupno nešto više od 10.000 kreditnih partija vezanih uz švicarski franak, a okvirni podaci pokazuju da kod otprilike 60 posto korisnika CHF kredita postoji višak uplaćenih sredstava u odnosu na istovrsni eurski kredit, dok kod njih oko 40 posto postoji manjak. No, dodaju da će oko 30 posto dužnika zapravo ubuduće imati nešto veće rate nego dosad.

- Načelno, manjak uplaćenih sredstava u odnosu na istovrsni eurski kredit u najvećoj je mjeri evidentiran kod stambenih i adaptacijskih kredita podignutih 2004. i 2005. godine, kod kojih je preostao dulji rok otplate. S druge strane, višak uplaćenih sredstava evidentiran je u najvećoj mjeri kod kredita podignutih nešto kasnije, posebno 2007. i 2008., te s kraćim preostalim rokom otplate - kažu u Erste banci.

S obzirom na to da su s odobravanjem kredita u CHF-ima najprije krenule austrijske banke, Hypo, RBA i Erste, a u to vrijeme su kamatne stope na kredite u francima bile vrlo niske, dok su one u eurima bile veće, čini se da će i više klijenata tih banaka biti nezadovoljno ishodom konverzije. S druge strane, najbolje će proći oni koji su kredite uzimali 2007. i 2008 godine, i to na kraći rok. U najtežoj su situaciji oni koji su uzeli dugoročne kredite i do sada su otplatili tek manji dio glavnice i k tome, koristili su moratorij jer su otplatili tek manji dio glavnice i kamata.

Od izračuna plaćenih kamata možda je i važnije što klijentima banke nude u budućnosti. Neki se dužnici hvale da im je njihova banka ponudila fiksne kamatne stope od oko 5,5 posto pa će ubuduće biti potpuno lišeni kamatnog rizika. Sada sve ovisi o poziciji svakog od klijenata, kao i o tome u kojoj je banci; neke banke će nekim dužnicima očito ponuditi dosta atraktivne uvjete otplate, vjerojatno i bolje od onih po kojima kredite vraćaju dužnici u eurima. Ali, kada su uvjeti bolji, onda se nitko ne javlja.