Ekonomisti svjetske banke poručili: Članice G20 moraju bolje koordinirati monetarnu i fiskalnu politiku!

WASHINGTON - Novi glavni ekonomist Svjetske banke pozvao je u utorak financijske čelnike skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 da bolje koordiniraju mjere monetarne i fiskalne politike kojima potiču gospodarski rast kako bi se spriječio eventualni valutni rat.

U razgovoru za Reuters Kaushik Basu kazao je da bi ministri financija G20 na sastanku u Moskvi 15. i 16. veljače trebali poraditi na rješenju prije no što napetosti eskaliraju i prouzroče još jednu krizu u svjetskom gospodarstvu.

Iako se rizik naglog urušavanja gospodarskih aktivnosti smanjio zahvaljujući mjerama usvojenim u Europi kako bi se ublažila dužnička kriza, male su šanse za brzi oporavak i obnovu rasta, upozorio je Basu.

"Valutni rat još nije izbio ali postoji mogućnost da mu se primičemo korak po korak", upozorio je bivši glavni ekonomski savjetnik u indijskom ministarstvu financija.

"Svjetski čelnici moraju koordinirati politiku kako bi spriječili takav ishod odnosno kako tržišta ne bi stekla dojam da je izbio valutni rat. Takva je koordinacija definitivno moguća – potrebna je samo odgovarajuća volja", zaključio je Basu.

Svjetska banka snizila procjene rasta u 2013.: 'Najgore je prošlo, no gospodarstvo je i dalje krhko'

Iako su se nekonvencionalne mjere monetarne politike koje su poduzele središnje banke u Sjedinjenim Državama, Japanu i Europi kako bi ponovo potaknule gospodarski rast pokazale vrijednim instrumentom, počele su utjecati na svjetsko gospodarstvo, naglašava glavni ekonomist Svjetske banke.

"Treba u određenoj mjeri koordinirati monetarnu i fiskalnu politiku na međunarodnoj razini a G20 je forum koji bi mogao pokrenuti odgovarajuću inicijativu. Mislim da bi trebali ozbiljno shvatiti tu zadaću", konstatira Basu.

Razvijene zemlje osjetno su povećale razinu duga i pojačale tiskanje novca, što je oslabilo pojedine domaće valute i poduprlo konkurentnost njihovih gospodarstava. Istodobno su iznimno niske kamate u tim zemljama dodatno pogoršale problem naglog priljeva spekulativnog kapitala na tržišta u nastajanju, što rezultira visokim kamatnim stopama i jačanjem njihovih valuta.