OD RASTROŠNOSTI DO ŠTEDLJIVOSTI

DOSSIER Deset godina maloprodaje: Hrvati u besparici troše tek na hranu i štede za gore dane

Bez veće potrošnje građana nema otvaranja novih radnih mjesta, rasta gospodarstva i povećanja standarda
 Ranko Šuvar/CROPIX

Domaća maloprodaja teško može očekivati oporavak dok nezaposlenost raste, a građanima u džepovima ostaje sve manje novca za potrošnju dugotrajnijih proizvoda koji nisu hrana ili režije, zaključak je ekonomskih analitičara.

Maloprodaja je u posljednje četiri godine zabilježila rast samo 2011. godine. Sunovrat je počeo 2008. godine udarom krize, a najgora je bila 2009. godina kada je maloprodaja pala više od 15 posto.

Potrošačka ludnica

Prije toga su nekretninski mjehur i obilato kreditiranje stanovništva davale pozitivne brojke u maloprodaji koja bi do kraja ove godine trebala zabilježiti još jedan minus, što će u konačnici utjecati i na pad BDP-a.

Posljednji podaci za lipanj koji govore o padu maloprodaje četvrti mjesec zaredom nisu iznenadili ekonomiste, ali ih je iznenadila veličina pada od 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Petorica ekonomista su prethodnoj anketi izvještajne agencije Hina izjavili da u prosjeku očekuju pad od 4,2 posto. Zdeslav Šantić, makroekonomski analitičar Splitske banke, očekivao je pad od 5,5 posto nakon podataka o sve manjem raspoloživom dohotku i rastu nezaposlenosti. Upravo su kućanstva najmanje trošila, što je povećalo stopu pada iznad očekivanja. Građani nemaju dovoljno novca da bi potrošnja uopće pružila bilo kakve znakove oporavka.

Promjena ponašanja

Osim toga, strah od sve sumornije sadašnjosti i nesigurne budućnosti sprečava ih da se ponašaju kao prije nešto manje od 10 godina kada su krenula ulaganja u velike infrastrukturne projekte što je građevinskom balonu dali dodatan zrak koji ga je na kraju napuhao do pucanja. Takve brojke o maloprodaji koje su se bilježile primjerice 2004. godine kada je maloprodaja rasla po stopi od osam posto, teško će se tako skoro ponoviti.

Osim što im je na raspolaganju sve manje radnih mjesta i što su im plaće sve niže, građani se razdužuju i sve manje se odlučuju uzimati kredite, što također utječe na maloprodajne rezultate. “Potražnja za kreditima se smanjuje i tako je već nekoliko godina”, potvrđuje Šantić.

Lipanjski pad

Njegov kolega iz Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić smatra da je na snažniji pad potrošnje utjecao i lipanjski pad noćenja turista od 1,9 posto. “Usprkos euforičnim medijskim brojkama o turističkom lipnju, turisti su u tom mjesecu manje trošili zbog Europskog prvenstva i vjerojatno su zbog krize općenito spremni manje trošiti”, kaže Stojić.

Turizam će stoga teško utjecati na rast ukupne godišnje potrošnje iz razloga što i strani državljani na koje Hrvatska računa kao turističke potrošače osjećaju krizu i raspolažu sa sve manjim dohotkom koji bi inače potrošili na putovanju. “Inozemna potražnja u turističkom smislu je još jedan izvor nesigurnosti. Naime, sve države koje su glavna emitivna turistička tržišta Hrvatske suočavaju se s rastom nezaposlenosti, a mjere fiskalne štednje koje provode njihove države također im tanje džepove”, kaže Stojić.

Generator BDP-a

Šantić objašnjava da potrošnja snažno utječe i na izračun rasta cjelokupnog gospodarstva. “Osobna potrošnja je najznačajnija za BDP. Ona je generator njegovog rasta pa je sigurno da će ovi podaci snažno utjecati na pad BDP-a ove godine, što smo uostalom i očekivali”, kaže Šantić.

Uzimajući u obzir uz pad potrošnje i pad industrijske proizvodnje od 6,2 posto negativne neto trgovinske podatke, Stojić predviđa dublji pad BDP-a od dva posto na kraju godine. Prognoze rasta osobne potrošnje također ne ulijevaju poseban optimizam.

Šantić predviđa da će maloprodaja na kraju godine zabilježiti pad od 3,5 posto. Sve veće cijene najosnovnijih stvari ne ostavljaju mnogo novca za trošenje na dugotrajnije proizvode poput odjeće, koja svaki dan postaje sve veći luksuz.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:43