Darko Šket: Država nam mora pomoći u spašavanju tvrtke Pevec

ZAGREB - Darko Šket je od 24. prosinca 2009. stečajni upravitelj Peveca Bjelovar, a od 5. veljače ove godine ista ga je funkcija zapala i u društvu Pevec Zagreb. On treba ponovno na noge postaviti propalo poslovno carstvo Višnje i Zdravka Peveca , koji su nedavno i uhićeni.

Veliko je iznenađenje izazvalo to što je prvooptužena Višnja Pevec, a njezin je suprug Zdravko tek drugooptuženi?

- I mene je to iznenadilo. No, istraga je na početku i nisam upoznat s detaljima. Osobno smatram da to nema veze samo s mjenicama, no ja se time nisam bavio. Na meni je da vratim povjerenje kupaca i dobavljača i na tome radim.

Kako objašnjavate tolike malverzacije u donedavno jednom od najznačajnijih trgovačkih lanaca kod nas?

- Time da su vlasnici ujedno bili i Uprava te da nisu kompetentno i profesionalno vodili društvo. Uopće nije postojala organizacija menadžmenta kakvu tvrtka mora imati. Pukotine su bile u svim segmentima upravljanja. Poslovne odluke, poput onih o gradnji trgovačkih centara, donosile su se po osjećajima, a društvom se upravljalo voluntaristički, bez ikakvih racionalnih kriterija. To je otvaralo prilike za malverzacije.

Kakvo je sad stanje u Pevecu?

- Vjerovnici od tvrtki Pevec Bjelovar i Pevec Zagreb, čije je poslovanje bilo potpuno isprepleteno i povezano, potražuju ukupno oko 1,6 milijardi kuna. No, s obzirom na to da svi još nisu prijavili svoja potraživanja, očekujem da će se ta brojka povećati i iznositi najmanje 1,7 milijardi. Postoje i druga povezana društva koja imaju svoja dugovanja pa na razini grupe procjenjujemo da potraživanja vjerovnika dosežu dvije milijarde kuna.

S druge strane, vrijednost imovine društava Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar - a riječ je o sedam trgovačkih centara te robi popisanoj nakon otvaranja stečaja i potraživanjima - iznosi oko 1,2 milijarde kuna. Procjena sudskog vještaka o nekretninama iznosi oko 1,1 milijardu kuna.

Postoji li interes za kupnju Pevecovih nekretnina? Već se i spominju neka imena...

- Zasad je bilo samo parcijalnog interesa za pojedine trgovačke centre. Najzanimljiviji su Jankomir, Rijeka i Pula, a za ostale centre nije bilo službeno iskazanog interesa, iako je bilo signala preko posrednika. No, zasad ne bih izlazio s konkretnim imenima. Mogu jedino reći da ima zainteresiranih za najam viška prostora. Ti su centri predimenzionirani, preveliki su čak i u odnosu na prijašnje uvjete poslovanja, a kamoli sada, u uvjetima recesije. Dakle, u svim centrima su katovi izloženi natječajima za najam.

Razmišljate li o tome da se prijavite za neki od Vladinih modela pomoći tvrtkama s teškoćama?

- To je za nas sada nemoguće jer su naše tvrtke u stečaju i jedino se sudskim postupkom može riješiti pitanje vjerovnika. Modeli koje država trenutačno nudi, koliko znam, odnose se samo na društva koja nisu u stečaju.

Znači li to da uopće ne očekujete državnu pomoć?

- Dosad nam nije bila ponuđena, ali računam na nju. Država, odnosno Ministarstvo financija, od Peveca ima potraživanja u iznosu od 128 milijuna kuna. U nastavku restrukturiranja očekujem da će se država prikloniti većini vjerovnika koji nisu osigurani hipotekama, a njima su se osigurale jedino banke. Država bi mogla sudjelovati i u otpisu dijela potraživanja i u pretvaranju svojih potraživanja u vlasnički udio, što je i jedan od modela o kojemu razmišljamo.