KOLIKO KOŠTA HEP

Brokeri procjenjuju: Prodaja 25% HEP-a je dovoljna za otkup Ine

 Ante Čizmić / CROPIX

HEP-ovih 25 posto dionica, koliko Vlada planira ponuditi putem inicijalne javne ponude (IPO) da bi otkupila MOL-ove dionice u Ini, danas bi moglo vrijediti oko šest, 6,5 milijardi kuna.

Tu su nam procjenu, bez ulaženja u dubinske analize, dali burzovni analitičari temeljem trenutačne situacije na tržištu kapitala i prijašnjih analiza, a ona je vrlo blizu procjene koju je za Globus 2015. napravila brokerska kuća FIMA Vrijednosnice.

Vrijednost narasla

Kada je prošle godine bila aktualna priča oko IPO-a HEP-a, ti su brokeri izradili detaljnu financijsku procjenu: koliko će dionica biti na tržištu, koja će im biti cijena, koliko će novca biti prikupljeno dokapitalizacijom te koliko bi ljudi moglo biti zainteresirano za kupnju. Pri vrednovanju HEP-ovih dionica, koristili su četiri metode. Analizirane su dionice iz istog ili sličnog sektora u EU kojima se trguje na inozemnim burzama, vrednovani su slični IPO-i, kao i potencijalne akvizicije sličnih kompanija. Uzeti su u obzir i financijski rezultati posljednjih pet godina te projekcije poslovanja i rezultata za narednih pet godina te su razrađena dva potencijalna scenarija. S obzirom na to da tada nije bilo poznato koliko dionica HEP-a ide u IPO, jedan je scenarij bio vezan za 20 posto, a jedan za 25 posto dionica.

U tom drugom scenariju, koji želi realizirati i trenutačna Vlada, izračunali su da bi se raspon cijene dionice mogao kretati između 1514 i 1762 kune pa bi se ukupna vrijednost transakcije kretala između 5,6 i 6,5 milijardi kuna.

S obzirom na to da su u međuvremenu kamate pale, a vrijednost dionica porasla više od 20 posto, burzovnjaci smatraju da gornja granica vrijednosti transakcije iz analize FIMA Vrijednosnica - 6,5 milijardi kuna - lako može postati donja.

HEP, ukratko, danas vrijedi više, no, rijetki su ti koji se žele upuštati u ozbiljnije procjene njegove vrijednosti zbog još uvijek mase nepoznanica, ali i osjetljive prirode same priče oko Ine i HEP-a.

Iste nepoznanice bile su i prošle godine. Tada se pripreme zapele na pitanju vrednovanja HEP-ovih hidroelektrana i povezane infrastrukture, što bi se prije IPO-a trebao razriješiti. Na hidroelektrane otpada i više od 70 posto ukupne HEP-ove proizvodnje energije i smatraju se najvrednijim dijelom njegove imovine.

Hidroelektrane

No, od 2011. hidroelektrane više nisu njegove, što je posljedica odredbi Zakona o vodama. Osim toga, postavljala su se pitanja hoće li država dati popust ulagačima, što će HEP učiniti s prikupljenim novcem, na koliku dividendu mogu računati dioničari i sl. pa i je li dobar trenutak za IPO. No, to se ionako, prije svega, povezuje sa spremnošću samog HEP-a za taj projekt, a manje sa stanjem na tržištu kapitala.

Mnoga su pitanja i sada još otvorena pa nam jedino preostaje zaigrati se različitim procjenama. Tako, uz ogradu, možemo spomenuti još jednu od takvih procjena koju su iznosili naftni stručnjaci, a koja kaže da MOL-ov udio u Ini vrijedi između 800 i 900 milijuna dolara, što bi u kunama iznosilo od 5,8 do 6,5 milijardi kuna.

Pokaže li se to točnim i MOL se zadovoljio tim iznosom, kao i da 25 posto HEP-a danas vrijedi minimalno 6,5 milijardi kuna, možda bi i prodaja 25 posto HEP-ovih dionica bila dovoljna da Vlada vrati Inu u hrvatske ruke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:28