ANTE ŽIGMAN 'Građani imaju pravo znati kako se investira njihov novac'

Još od izbijanja krize u Agrokoru, posljedične velike krize njegovih dobavljača i pomora faktoring društava jasno je kako ne bi bilo kredibilno zadržati tadašnje vodstvo Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na čelu institucije koja je trebala spriječiti izbijanje bilo kakvog sistemskog rizika. Nekoliko mjeseci bilo je jasno da prvi čovjek Hanfe mora otići, a isto tako je relativno brzo postalo jasno da je Ante Žigman jedan od favorita za šefa možda najvažnije regulatorne i nadzorne agencije u zemlji, uz HNB. Ante Žigman vrlo je iskusan financijski stručnjak. Radio je u poslovnom bankarstvu, Hrvatskoj narodnoj banci i Ministarstvu financija. Prve informacije o njegovim sferama interesa otkako je došao u Hanfu govore da se namjerava puno više baviti sistemskim pitanjima, a manje oduzimanjem dozvola nebitnim tržišnim igračima poput malih posrednika u osiguranju. S novim prvim čovjekom Hanfe u Hrvatsku pod svjetla reflektora dolazi i jedan od najvažnijih i najdužih hrvatskih zakona, onaj o tržištu kapitala. Nakon slučaja Agrokor taj zakon donijet će promjene u Hrvatskoj, poput onih u Americi nakon Enrona.

Koje su pouke slučaja Agrokor za budući rad Hanfe? Dojam je da se situacija s faktoringom, koji nadzire Hanfa, otela kontroli?

- Na početku bi istaknuo da je novo Upravno vijeće Hanfe kojim predsjedam preuzelo funkciju početkom veljače ove godine. Tako smo u cilju izbjegavanja ovog slučaja pokrenuli niz inicijativa koje će podizati razinu tehničkih standarda poslovanja faktoring društva kojima će se pokušati prevenirali takvi i slični rizici u budućnosti. Kada govorimo o kontroli faktoringa u slučaju koji spominjete u pitanju, Hanfa nije imala dovoljno inicijative u stvaranju ograničenja koja bi onemogućila faktoring društva da ulaze u neodržive poslovne poduhvate. Prije svega tu se radilo o velikoj izloženosti faktoring društva prema klijentima koji su bili poslovno ovisni o Agrokoru. U tom kontekstu treba naglasiti kako je na hrvatskom financijskom tržištu već niz godina prisutna regulatorna arbitraža u kojoj dominantni subjekti na financijskom tržištu koriste različite kanale za ispunjavanje svojih poslovnih ciljeva. Tako je nastala situacija da je Hrvatska jedina zemlja u EU koja ima posebne zakone o leasingu i faktoringu.

Poznato je da su pojedine osiguravajuće kuće, vlasnički povezane kroz osobu gospodina Grgića, poprilično izložene problemima u Agrokoru. Koliko to može utjecati na njihov status na osiguravateljskom tržištu?

- Osiguravateljsko tržište pod čvrstim je nadzorom Hanfe koja pažljivo prati poslovanje svake pojedine osiguravajuće kuće. Nadzor osiguravajućih društava obavlja se kroz izvješća, zatim kroz izravni nadzor i kroz razgovore s upravama društva. Novo Upravno vijeće u dva je mjeseca svoga mandata obavilo razgovore sa svim osiguravajućim društvima u sklopu procjene strategije poslovanja osiguravajućih društava u sljedeće tri godine, pa je time obuhvatilo i osiguravajuća društva koja ste spomenuli. Hanfa provodi i testove osjetljivosti na pojedine izloženosti osiguravajućih društava. Prema našim rezultatima provedenih testova, izloženost problemu Agrokora nije prepreka stabilnosti poslovanja osiguravajućih društava na hrvatskom osiguravateljskom tržištu. Pojedina osiguravajuća društva koja spominjete u pitanju su prepoznata kao Grupa osiguravajućih društava, te ih u analizama rizika na taj način i tretiramo.

Je li slučaj Agrokor svojevrsni dokaz da je zakazala međuresorna koordinacija HNB-a i Hanfe?

- Koordinacija između HNB-a i Hanfe je zasnovana na međusobnoj komunikaciji putem stalnog tijela u kojem se nalaze stručnjaci iz obje institucije. Također se koordinacija obavlja na najvišoj razini putem Vijeća za financijsku stabilnost koje obavlja ovlast oblikovanja makrobonitetne politike u Hrvatskoj. Međutim u tako složenom i velikom slučaju kao što je Agrokor reakcija Hanfe nije bila dovoljno konkretna i intenzivna kao što je bila reakcija Hrvatske narodne banke kod poslovnih banaka. U tom je kontekstu brza reakcija Vlade kroz Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku omogućila da se stabilizira cjelokupno gospodarstvo kako ne bi došlo do kontaminacije financijskog sustava kroz domino-efekt

Donosite novi Zakon o tržištu kapitala? Koji će biti efekti donošenja tog novog zakona na hrvatsko tržište kapitala?

- Novi Zakon o tržištu kapitala vrlo je važan zbog prilagodbe nizu direktiva i uredbi donesenih na razini EU, koje su već neko vrijeme na snazi. Ovdje treba napomenuti da je riječ o vrlo složenim propisima koji se protežu u novom Zakonu o tržištu kapitala na više od 600 stranica i oko 740 članaka. Nekoliko je važnih segmenata koji se rješavaju novim Zakonom o tržištu kapitala, primjerice detaljnije se reguliraju zloupotreba tržišta, ali i nove nadzorne ovlasti za Hanfu u dijelu nadzora financijskih izvještaja izdavatelja. Nadalje, novi Zakon o tržištu kapitala detaljnije regulira vrijednosne papire i način namire u trgovanju i depozitorij vrijednosnih papira. Sudionici na tržištu kapitala, što su primarno Zagrebačka burza d.d. te pružatelji investicijskih usluga odnosno investicijska društva, kreditne institucije, imat će obvezu ispuniti određene tehničke i organizacijske zahtjeve. Očekujemo da će donošenje novog Zakona o tržištu kapitala unaprijediti zaštitu ulagatelja, što će omogućiti pozitivan učinak na tržište kapitala koji bi trebao stvoriti preduvjete za povećanje likvidnosti tržišta

Kako će promjene u Zakonu o tržištu kapitala utjecati na rad Hanfe? Kako će, recimo, izgledati nadzor izdavatelja prema novom zakonu? Priča se da ćete nakon Agrokora krenuti s kontrolom financijskih izvješća kao što je to počeo raditi američki SEC nakon Enrona.

- Promjene u Zakonu o tržištu kapitala postavit će nove zahtjeve u radu Hanfe, i to najviše u dijelu koji se odnosi na nadzor onih poduzeća koja izdaju dionice. Treba ponoviti da novi Zakon o tržištu kapitala u sebi objedinjuje niz propisa EU pa se tu, između ostalih, nalazi i propis o transparentnosti prema kojemu se povećavaju ovlasti Hanfe u dijelu nadzora financijskih izvještaja. Time se želi osigurati da su objavljena financijska izvješća pouzdana za ulagače. Hanfa će imati ulogu i povećati korporativnu kulturu objave financijskih izvješća izdavatelja dionica. Cilj je ove nadzorne uloge prije svega podizanje kvalitete odnosa investitora i izdavatelja dionica.

Koliko će vremena tržište imati za prilagodbu novom Zakonu o tržištu kapitala?

- Tržište se već u određenoj mjeri prilagodilo novom Zakonu o tržištu kapitala jer je riječ o propisima na razini EU koji su na snazi, pa su mnogi na tržištu već krenuli u prilagodbu. Iz Zakona o tržištu kapitala proizlazi da će Hanfa biti u obvezi donijeti oko 80 pravilnika, što postavlja i velik zahtjev pred nas jer želimo sve pravilnike komunicirati s tržištem kako bi se oni mogli što bolje prilagoditi novim zahtjevima. Dio prilagodbe ovisi o tome kako će se s novim propisima uskladiti tržišna infrastruktura. Stoga ćemo omogućiti tržištu razumno vrijeme za prilagodbu kako sudionici ne bi morali u kratkom vremenu podnositi dodatni teret nove regulative.

Kako ocjenjujete financijsku stabilnost u ovom trenutku?

- Financijska stabilnost u ovom trenutku pokazuje smanjenje sistemskih rizika, što je potvrdilo i nedavno podizanje kreditnog rejtinga od agencije S&P. Kretanja u gospodarstvu su pozitivna, unatoč teškom razdoblju tijekom 2017., što većini kućanstava i poduzeća omogućava uredno servisiranje svojih obveza. I dalje je prisutan trend povijesno niskih kamatnih stopa, što omogućava novo zaduživanje koje se u većoj mjeri provodi u domaćoj valuti. Rizici za financijsku stabilnost dolaze uglavnom od strukturne ranjivosti zbog sporog provođenja strukturnih reformi te zbog još uvijek niske stope potencijalnog rasta. Tržište kapitala zbog svoga niskog volumena trgovanja i nesklonosti rizicima od strane investitora ne pokazuje povećanje sistemskih rizika za financijsku stabilnost.

Čini se da postoje dileme oko toga kakva bi trebala biti budućnost mirovinskog sustava, pa tako i mirovinskih fondova koje nadzirete. Priča se da resorni ministar priprema rezanje naknada mirovincima. Je li taj potez doista nešto što može sistemski utjecati na visinu i sigurnost mirovina u budućnosti?

- Društva za upravljanje mirovinskim fondovima imaju i olakotnih i otegotnih okolnosti u poslovanju. Olakotna je okolnost to što se na njihove račune svaki mjesec slijeva oko pola milijarde kuna novih uplata. S druge strane, otegotna je okolnost odgovornost i stvaranje prinosa fonda koji su od početka mirovinske reforme prikupili više od 90 milijardi kuna. U kontekstu naknada treba imati u vidu upravo tu činjenicu da rast imovine fonda generira sam po sebi rast prihoda društvima za upravljanje ako im naknada ostaje ista. Stoga je već u zakon ugrađena formula za smanjenje naknada za sedam posto godišnje dok ne dosegne iznos naknade za upravljanje od 0,3 posto. S obzirom na činjenicu rasta imovine fonda ima smisla pogledati prema budućnosti i nastaviti usporeno smanjivanje postotnog iznosa naknade za upravljanje ali samo uzimajući u obzir mogućnost rasta imovine mirovinskih fondova. Pritom treba uzeti u obzir činjenicu da se ne smanjuje kvaliteta upravljanja od strane društva za upravljanje. Ono što je trenutačno važnije za budućnost to su mirovinska osiguravajuća društva koja će preuzeti mirovine iz fondova i isplaćivati ih budućim umirovljenicima. Naime, u Hrvatskoj imamo samo jedno takvo društvo, a kako je malo novih umirovljenika iz drugog stupa, niti nema posebnog interesa za osnivanje novih mirovinskih osiguravajućih društava. Tu je također i problem indeksiranih vrijednosnih papira kojih ima vrlo malo, a ključni su za indeksiranje mirovina koje će se isplaćivati iz drugog mirovinskog stupa.

Treba li što mijenjati u sustavu nadzora mirovinskih fondova ili regulativi vezanoj za mirovinske fondove?

- Nadzor mirovinskih fondova morao bi ići u smjeru veće transparentnosti rada mirovinskih fondova. Budući da je riječ o velikom novcu građana, oni imaju pravo znati kako se tim novcem upravlja. Primjerice, imamo situaciju da u nadzornim odborima društava u kojima mirovinski fondovi imaju udjele sjede upravo ljudi iz uprava društava za upravljanje mirovinskim fondovima. U tom kontekstu postoji velika koncentracija utjecaja koja se zasniva na obveznim uplatama građana, pa stoga potrebno povećati informiranost ulagača i tražiti druga kvalitetna rješenja.

Mirovinski fondovi su zapravo najviše izloženi prema državi, odnosno kroz obveznice. Treba li to mijenjati?

- Izloženost prema državi je logična i očekivana jer su državne obveznice najsigurniji i najstabilniji instrument za investiranje. Od mirovinskih fondova se ne očekuje da imaju rizičnu izloženost. Međutim, tu se postavlja pitanje prinosa pa su u tom kontekstu i kreirane tri kategorije fondova koje omogućuju različite strategije ulaganja, od više rizičnih prema manje rizičnim ulaganjima. Nažalost, malo se ljudi uključilo u taj proces ulaska u različite kategorije fonda što zbog slabe promocije te mogućnosti, što zbog niske financijske pismenosti te komplicirane formule za promjenu kategorije.

Kako ocjenjujete situaciju oko trgovanja kriptovalutama? Bitcoin je bio veliki hit. Balon se značajnim dijelom ispuhao...

- Kriptovalute su zauzele veliku pažnju širokog broja investitora zbog tzv. lake zarade, koja je eksplodirala prošle godine. U pravu ste kada tvrdite da se balon dijelom ispuhao, ali ta je roba još uvijek pretjerano skupa jer nema upotrebnu vrijednost. Naime, svatko tko kupi tzv. kriptovalutu treba se pitati što može njom napraviti, osim čekati da joj cijena naraste i onda je prodati. A što ako cijena padne? Pojedinci će reći da se može nešto kupovati kriptovalutama, ali pitanje je jesu li to stvari koje malim investitorima trebaju. U povijesti su postojali vrlo slični primjeri, kao što su nizozemski tulipani, iz kojih treba nešto naučiti. Hrvatski regulatori, Hanfa i HNB, redovno i stalno upozoravaju javnost na velik oprez pri investiranju u takvu robu, jer globalno internetski povezano tržište ima beskonačne mogućnosti stvaranja sličnih rizičnih proizvoda.