ISPLATI LI SE?

Ako imate kredit u švicarcima, razmislite o prelasku na kune! Pročitajte zašto...

Uvođenje kunskih kredita prije nekoliko godina nije baš privuklo klijente, ali HPB je ovaj put pogodio pravo vrijeme
 Skledar/CROPIX

ZAGREB - Marija je 35-godišnja Zagrepčanka koja je prije pet godina odlučila riješiti svoje stambeno pitanje. Za kupnju stana od 50-ak kvadrata u Novom Zagrebu kod jedne se domaće banke zadužila za 80.000 eura, i to na razdoblje od 20 godina. To znači da joj je mjesečno od plaće ostajalo oko 564 eura manje, koliko joj iznosi mjesečna rata za otplatu stambenog kredita. Danas, pet godina poslije, tvrdi da je zadovoljna što je sebi i djetetu osigurala krov nad glavom, no sve više strahuje kako će dalje otplaćivati kredit.

- Kuna prema euru slabi, pa mi i rata kredita raste. Ranijih godina, ljeti, kada kuna tradcionalno jača prema euru, za otplatu rate mjesečno sam morala izdvajati oko 4000 kuna, dok sada moram osigurati oko 220 kuna više - žali se čitateljica.

Bez valutne klauzule

Mogući izlaz iz situacije u kojoj svakodnevno mora bacati pogled na tečajnu listu Marija vidi u kunskim stambenim kreditima, koje je ovih dana tržištu ponudila Hrvatska poštanska banka (HPB). Stambeni krediti bez valutne klauzule u režiji HPB-a kreću 5. rujna i klijentima banke nudit će se do kraja godine, nakon čega je moguć njihov produžetak. Odobravat će se na razdoblje do 30 godina, s mogućnošću ugovaranja jedne godine počeka i uz standardne instrumente osiguranja, od kojih je najkorišteniji hipoteka. Iako je opći dojam da jedina državna banka “pikira” na dužnike u švicarskim francima, krediti u kunama djeluju privlačno i onima koji imajuo bveze u kunama.

Sigurnije, ali neisplativo

Računica u Marijinu slučaju, međutim, pokazuje da se u njezinu slučaju konverzija stambenog kredita iz eura u kune, po svemu sudeći, ne bi isplatila. Ona bi, doduše, kao dužnik dobila nešto više sigurnosti nego sada, no, s druge strane, zbog viših kamatnih stopa po kojima se nude kunski stambeni krediti, porasla bi joj i mjesečna rata, koja bi, prema računicama, u sljedećih 15 godina, koliko joj je ostalo do otplate duga, iznosila nešto manje od 4377 kuna. Protiv konverzije kredita u njezinu slučaju govori i to što je kamatna stopa na kunske stambene kredite također tako promjenjiva, ali i to što konverzija jednoga u drugi kredit košta pa, primjerice, samo ovjeravanje ugovora doseže oko 2200 kuna. Uostalom, pretvaranje dugoročnog kredita iz eura u kune, u uvjetima kada se očekuje da će Hrvatska do kraja desetljeća kunu ionako zamijeniti eurom, ne djeluje previše mudro. Ne čudi stoga što u HPB-u ističu da odluku o konverziji svaki klijent donosi samostalno. - Ako ročnost kredita prelazi naš očekivani ulazak u eurozonu, onda se građanima i ne isplati mijenjati stambene kredite u eurima u one u kunama s obzirom na to da ćemo kunu tada ionako zamijeniti eurom. To bi se isplatilo onima kojima stambeni kredit istječe za pet ili šest godina, dakle u razdoblju do uvođenja eura - poručuje Damir Novotny, neovisni ekonomist.

Švicarska omča

Za razliku od dužnika u eurima, onima koji su se proteklih godina zadužili s valutnom klauzulom u švicarcima isplatilo bi se uzeti stambeni kredit u kunama. Franak, za razliku od eura, nikada neće postati naša valuta, a visine do kojih se proteklih mjeseci vinula švicarska valuta mnogima su kreditnu omču toliko stegle da više doslovce ne mogu disati. O tome, uostalom, dovoljno govori i podatak da je stambeni kredit od 100.000 CHF, uzet na 20 godina, čak i uz kontinuirano snižavanje kamatnih stopa u posljednjih godinu dana, zbog jačanja franka postao toliki uteg da pod njim stenju građani koji plaćom ionako jedva spajaju kraj s krajem. Primjera radi, kada je prije tri tjedna vrijednost franka dosegla dosad rekordnih 7,16 kuna, rata kredita od oko 680 CHF preko noći je narasla na gotovo 4900 kuna. Još prije samo dvije godine, kada se frankom na hrvatskom deviznom tržištu trgovalo po tečaju od 4,77 kuna, ista je rata istoga kredita iznosila nešto više od 3200 kuna ili oko 1700 kuna manje.

Rast franka nije doveo samo do rasta kredita, nego i glavnice, pa je kreditno opterećenje mnogih građana gotovo preko noći poraslo za gotovo 50 posto.

Stoga je potez HPB-a, kojim se u ponudu vraćaju stambeni krediti u kunama, bez valutne klauzule, dobro tempiran. Stambene kredite bez valutne klauzule polovicom prošlog desetljeća nudile su i druge hrvatske banke, no oni se nisu pokazali uspješnim.

Opterećenje 50% više

Dio analitičara vjeruje da će i druge banke slijediti primjer HPB-a i u svoju ponudu ponovno uvrstiti stambene kredite u kunama. U samim je bankama na to pitanje teško dobiti konkretan odgovor. Ipak, ako se to i dogodi, može reći da će našim tržištem i dalje dominirati oni krediti s valutnom klauzulom u eurima. Osim štednje, koja je najvećim dijelom u eurima, kao i predstojećeg ulaska u zonu eura, u prilog tome govori i već sada prisutna opća eurizacija društva.

Ukupni stambeni krediti iznose 58,8 milijardi kuna

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), vrijednost stambenih kredita u Hrvatskoj je potkraj svibnja iznosila oko 58,8 milijardi kuna. Kao tradicionalno jedan od za banke najsigurnijih plasmana, stambeni krediti čine oko petine ukupnih kredita banaka. Ipak, masovno zatvaranje radnih mjesta tijekom krize i jačanje franka učinili su svoje pa je tijekom prošle godine značajno porastao broj nenaplativih kredita: u tu je kategoriju polovicom 2010., prema podacima središnje banke, spadalo 3,4 posto svih stambenih kredita, što znači da su stambeni krediti izgubili mjesto najkvalitetnije vrste kredita stanovništvu. ( A. M.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 17:26