Zagrebački psiholog savjetuje nam kako preživjeti prosinac: "‘Ludujemo‘ s darovima jer svi drugi to rade"

"Bez obzira na to jesmo li vjernici ili nismo, poenta blagdana nije u potrošnji, već u provođenju kvalitetnog vremena s ljudima koje volimo", započinje Zvonimir Galić (44), redoviti profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s više od dva desetljeća radnog iskustva. Od toga je većinu vremena proveo na fakultetu i raznim edukacijama na kojima se usavršavao o naprednim temama iz psihologije rada i organizacijske psihologije, a posljednjih godina poseban interes mu je baš potrošačko ponašanje. Zbog toga je u suradnji sa Štedopisom, Institutom za financijsko obrazovanje i Nikolom Ercegom objavio knjižicu "Ja i novac - psihologija novca i potrošnje". Cilj mu je, kaže, pomoći građanima da bolje upravljaju vlastitim novcem.

"Sva istraživanja koja su proučavala kvalitetu života pokazala su da su daleko najvažniji - odnosi s drugim ljudima. Učestalost i kvaliteta odnosa s drugim ljudima određuje koliko ćemo biti sretni u životu, a neka istraživanja pokazuju da to čak utječe i na duljinu života", objašnjava Zvonimir Galić. Baš zato blagdanska potrošnja trebala bi biti samo sporedan dodatak praznicima.

"Mi trošimo jer smatramo da će nas i ljude kojima kupujemo to učiniti sretnima. Vjerojatno hoće, ali samo do neke manje mjere. Ključ sretnih blagdana je, kao što sam rekao, u kvalitetnim odnosima s ljudima koji nas okružuju i zajednička iskustva koja pri tome doživljavamo. Ako ovo imamo na umu narednih tjedana, pritisak potrošnje će biti manji", govori Galić. No, živimo u potrošačkom društvu i svi oko nas troše. Uz to, izloženi smo snažnim marketinškim utjecajima koji nam sugeriraju da su blagdani jednako - potrošnja.

Zvonimir Galić

MARKO TODOROV CROPIX

"Temeljna zakonitost ljudske psihologije je da se mi u ponašanju vodimo onim što vidimo kod drugih ljudi. Budući da svi drugi ljudi kupuju, i mi se osjećamo prisiljenima kupovati. Zanimljivo, istraživanja pokazuju da tog utjecaja možemo ili ne moramo biti svjesni, ali on na naše ponašanje djeluje bez greške. Slušamo pjesme koje svi slušaju, idemo na mjesta na koja drugi idu, dajemo djeci najpopularnija imena i da - ‘ludujemo‘ u shopping centrima u prosincu jer to svi drugi rade", govori zagrebački psiholog. I tada postanemo, nastavlja, iracionalni te nam u tom razdoblju potpuno popuste kočnice.

"Korijen je zapravo u tome što prodavači i oglašivači jako dobro poznaju zakonitosti ljudske psihologije pa točno znaju stisnuti odgovarajuće prekidače da bi povećali našu potrošnju. Uz to, blagdani padaju u doba kada je dan najkraći, a vrijeme često loše. Kupnja nam tako služi za podizanje raspoloženja. Sve ovo stvara jedan ‘koktel‘ koji nas vodi prema potrošnji", govori. Često u potrošnji za vrijeme blagdana znaju pretjerati roditelji pa je, ističe, važno razgovarati s djecom koja bi trebala imati realna očekivanja.

"Mi odrasli moramo sebe podsjetiti na to što je suština blagdana, a onda taj stav prenijeti djeci. Sva naša istraživanja pokazuju da nas materijalne stvari čine manje sretnima nego što mi to očekujemo. A opet materijalizam, odnosno želja za poklonima je najistaknutija kod djece, koja osobito misle da će biti sretna ako dobiju baš tu igračku ili baš taj gadget. Velikim dijelom to proizlazi iz činjenice da djeca doživljavaju najveći pritisak vršnjačke skupine i najosjetljivija su na marketinške utjecaje", kaže Galić. Situaciju dodatno otežava inflacija i rast cijena, koji ne prati i rast plaća.

"Roditeljima je vjerojatno najteže objasniti djeci zašto im ne možemo kupiti nešto što imaju njihovi imućniji prijatelji. Ali ja vjerujem u kapacitet djece da prihvate razumna objašnjenja. Zanimljivo, istraživanja pokazuju da se na stvari jako brzo navikavamo te da puno više sreće možemo izvući iz nekoliko malih nego iz jednog većeg poklona", otkriva Zvonimir Galić.

Inače, po psihološkoj prirodi pretjerano trošenje je slično prejedanju, pretjeranoj konzumaciji pića ili pušenju jer nam čini trenutačnu ugodu koja kasnije dolazi na naplatu. Iako se potrošnja smanjila nakon uvođenja eura, u posljednje vrijeme to više nije slučaj.

"Ljudi su se osjećali puno siromašnijima kada su počeli dobivati plaće u eurima i u početku su bili oprezniji. No, pokazatelji potrošnje pokazuju da danas trošimo više nego ikad. Možda je za to dijelom odgovorna i druga strana iluzije novca, a to je da nam se cijene izražene u eurima čine manjima. Nedavno sam kupio grincajg za tri eura i to mi se učinilo razumnom cijenom dok nisam došao kući i shvatio da sam ga platio više od 22 kune. Tranzicija na novu valutu je dodatni čimbenik iracionalnosti kod kupnje jer se još, ni nakon gotovo dvije godine, nismo naučili koliko stvari točno vrijede u novoj valuti. U našu obranu u uvjetima stalne inflacije i svakodnevne promjene cijena, imali smo jako težak zadatak", govori Galić. Zato je, zaključuje, važno razmišljati o financijskoj budućnosti, konkretno u ovom slučaju o postblagdanskom bluesu u siječnju koji možemo ublažiti racionalnim odlukama u prosincu.

KAKO PREŽIVJETI PROSINAC

1. Cijelo vrijeme se podsjećajte da je suština blagdana zajedništvo, a ne potrošnja. Nemojte ići u trgovine više nego što je nužno.
2. Kupujte iskustva, a ne stvari. Zajednička iskustva s drugim ljudima kao što su izlasci ili putovanja učinit će vas dugoročno sretnijima. Na stvari se brzo naviknemo.
3. Kupujte drugima više nego sebi. Istraživanja pokazuju da ljude više usrećuju stvari koje kupe drugima nego one koje kupe sebi.
4. Radije kupite više manjih stvari nego jednu veću.
5. Sjetite se da postoji život i poslije blagdana. Bit će vam lakše ako Novu godinu dočekate bez dugova i s jasnim planom kako se nositi s izazovima koji slijede.
6. Pokušajte prespavati sve važnije odluke o kupnji.
7. Zapitajte se možete li novce koje ćete uložiti u blagdanski kupnju, usmjeriti u neke druge stvari koje vam više trebaju.

Više praktičnih savjeta pronađite na web stranici Addiko banke pod nazivom „Zašto ovo nismo učili u školi"?