ŠTO NAKON BREXITA? Odgovori na praktična pitanja  – Kako putovati, hoće li nam biti potrebna viza?

Pitanje ''Što nakon Brexita?'' bilo je jedno od najtraženijih pojmova u Google tražilici nakon britanskih parlamentarnih izbora na kojima je premijer Boris Johnson osvojio uvjerljivu pobjedu. Ali i jedan od članaka Euractiva napravljen u tu svrhu zbog Brexita koji se trebao održati 29.ožujka se ponovno čitao. Zato, donosimo sve novosti.

Što će se uistinu promijeniti 31. siječnja?

Ukratko, malo toga. Od tog datuma započinje prijelazno razdoblje koje će trajati do 31. prosinca 2020. godine, a vrijedit će ista prava trgovine, poslovanja, putovanja itd. Datum označava tek početak pregovora s Europskom unijom o budućim odnosima i najteži dio – 2. faza Brexita.

Početak procesa je samo simboličan jer podrazumijeva 'institucionalni razvod'. Ujedinjena kraljevina će i dalje biti vezana pravima Europske unije, pridonosit će budžetu EU, ali Britanski zastupnici, njih 73, će napustiti europske institucije u Bruxellesu i Strasbourgu. Europski parlament će pasti na 705 mjesta, a pozicije britanskih zastupnika će popuniti zastupnici iz država članica. Točnije 46 mjesta će biti privremeno zamrznuto, a preostalih 27 će se raspodijeliti prema rezultatima izbora u svibnju pa će time i Hrvatska dobiti još jednog zastupnika u Europskom parlamentu. To će biti zastupnica SDP-a Romana Jerković koja je bila 12. po broju glasova na listi europskih izbora u svibnju.

Britanski premijer više neće biti pozivan na europske summite, a britanski predstavnici neće sudjelovati na ministarskim sastancima. Kao državljani strane zemlje, Britanci se više neće moći kandidirati za radna mjesta europskih dužnosnika u Bruxellesu. To rečeno, oni neće više moći odlučivati o EU pravima u sljedećih 11 mjeseci prijelaznog razdoblja. Ali, Europski sud pravde će im, kao nadležan sud, i dalje moći izdati kazne. Michel Barnier će ostati glavni pregovarač EU na čelu sa svojim timom stručnjaka za rješenje sporazuma.

Britanija će platiti svoj račun za razvod i podmiriti obveze preuzete prema EU dok je članica. To bi moglo ukupno iznositi 33 milijarde funti.

Što će se dogoditi Britancima u EU?

Oni službeno više neće biti građani EU. Moći će slobodno putovati unutar EU i raditi u državama članicama, ali možda će im biti otežano kretanje ako se žele ponovno preseliti unutar neke druge države EU. Svaka država članica će morati zasebno definirati status građana Ujedinjene Kraljevine i kriterije za legalan ostanak. To znači i da će Hrvatska u kojoj živi oko 600 Britanaca morati odlučiti o administrativnom postupku za ostvarivanje prava prebivališta nakon prijelaznog perioda.

A što s građanima EU u Britaniji?

Tijekom prijelaznog perioda i dalje će se moći slobodno kretati i putovati u Ujedinjenu Kraljevinu uz predočenje identifikacijskog dokumenta – putovnice ili osobne karte. Također, naplata i pravila roaminga za mobilne telefoe će ostati ista.

Žele li građani EU ostati živjeti i raditi na otoku, morati će do lipnja 2021. godine zatražiti status stalnog boravka (tzv. settled status) koji će im dozvoliti ostanak s istim pravima. Oni koji ga dobiju neće imati fizički, nego digitalni dokument koji će dokazivati pravno na ostanak. Status mogu dobiti svi oni koji žive u zemlji najmanje pet godina.

Oni koji nisu živjeli dovoljno dugo, mogu se prijaviti za pred-boravišni status (pre-settled status) koji im omogućava rad i život u Ujedinjenoj Kraljevini do pet godina. Kako bi mogli dobiti taj status, EU građani moraju doći u Ujedinjenu Kraljevinu prije kraja prijelaznog perioda, dakle prije kraja prosinca 2020. I građani Hrvatske će do navedenih datuma, moći preko stranice britanske vlade zatražiti određeni status za koji ispunjavaju uvjete.

Odgovori na dodatna i specifična pitanja građana mogu se pronaći na stranicama Europske komisije.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije. Što nakon 1. siječnja 2021.?

Nakon prijelaznog razdoblja, građanima EU će biti potrebne vize za dulji period boravka. Trenutno su predložene opcije slobodnog ostanka bez vize do 90 dana - nešto slično što je bilo na snazi za građane Hrvatske za koje su još do 1.srpnja 2018. godine vrijedila ograničena prava pristupa tržištu rada u Ujedinjenoj Kraljevini, dogovoreno pristupnim pregovorima Republike Hrvatske u EU.

Johnsonova je vlada već predstavila šire reforme imigracijskog sustava, koje će vjerojatno uputiti u parlamentarnu proceduru kroz narednih nekoliko mjeseci.

Implikacije novih imigracijskih zakona daju do znanja da će se uvesti tzv. 'australski sistem dobivanja vize' – lakše dobivanje viza za visokokvalificirane radnike.

- Dok napuštamo EU želim poslati poruku da je Velika Britanija otvorena za najtalentiranije umove svijeta te je spremna podržati ih kako bi se njihove ideje pretvorile u stvarnost - stoji u priopćenju britanskog premijera.

Dobivanje vize će zahtijevati i unaprijed određena financijska sredstava za preseljenje poput minimalne godišnje plaće od 30.000 funti za radnike koji traže posao u Ujedinjenoj Kraljevini. Zbog kritika zastupnika taj iznos je sada smanjen na 25.600 funti godišnje zbog bojazni da bi to mogao biti kamen spoticaja za radnike u zdravstvenim i socijalnim službama potrebnim u britanskom gospodarstvu.

Za Borisa Johnsona, imigracija je bila jedna od temeljnih vizija Brexit kampanje, no nedavni rezultati ankete koju je provela agencija Ipsos Mori, pokazuju da imigracija više nije najvažnije pitanje, već je to zdravstveni sustav i gospodarstvo s EU.

Kakve su promjene u poslovanju?

Slobodno kretanje robe nastavit će se i tijekom prijelaznog razdoblja. Ali Britanci neće više moći sudjelovati u tehničkom radu koji EU provodi kako bi odlučio koji će se proizvodi prodavati na njezinom tržištu. Primjerice, Europska agencija za kemikalije može odlučiti je li novi proizvod iz Britanije siguran za potrošače.

Poslovni sektor je i dalje izgubljen po pitanju onoga što ih čeka od 2021. godine jer London još nije ispregovarao trgovinski sporazum s Bruxellesom. Povratak čvrste granice za trgovinu koja ne postoji već desetljećima izvršit će veliki pritisak na poslovanje i lance opskrbe. Boris Johnson je u dogovoru s Bruxellesom uklonio mogućnost povratka fizičke granice u Irskoj (pitanje irskog 'backstopa').

Johnson je prenio obveze Ujedinjenog Kraljevstva u skladu s EU standardima o porezu, radnim pravima i okolišu iz pravno obvezujućeg dijela sporazuma o Brexitu u posebnu, neobvezujuću političku deklaraciju. To mu daje veću slobodu za odstupanje od normi EU-a nakon Brexita - ali to bi također moglo znatno otežati sveobuhvatni trgovinski sporazum s EU-om.

Je li 'no deal' i dalje moguć?

Brexit bez sporazuma svi i dalje žele izbjeći. Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi dovršiti što prije i odbija produljenje prijelaznog razdoblja za koji ima rok ''prijave'' do 1.srpnja. Europska unija i dalje je otvorena za sve opcije, posebice za produljenje razdoblja jer je i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila da se pribojava da je period od 11 mjeseci prekratak za postizanje dogovora. Posebice uzme li se u obzir da će dogovor, kako bi stupio na snagu od 1. siječnja 2021. godine, po završetku prijelaznog razdoblja, morati ratificirati obje strane. Morat će ga odobriti i europski šefovi država Vlada. Poželjno bi bilo da ga Europsko vijeće odobri već u listopadu, a da parlamentarna ratifikacija uslijedi u studenom i prosincu. Takav poželjni raspored, ostavlja samo 7 ili 8 mjeseci za pregovore.

Ako se ne dogovore, trgovina između dvaju zasebnih zemalja odvijat će se po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dok se ne postigne dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini. London bi na neki način postao ''Singapur na Temzi'', a to bi zapravo bio ''tvrdi Brexit''.

Europska unije je širokogrudna pa je ponudila i rješenje ponovnog povratka. Ako se Ujedinjena Kraljevina poželi vratiti, morat će proći uobičajenu proceduru pristupanja. Tko zna, možda jednog dana bude dio rasprave u rubrici 'proširenje EU'.