"Injekcijom od 1,8 bilijuna eura, Europska unija mogla bi postati otpornijom nego ikada"

Europska komisija Ursule von der Leyen je 1. prosinca proslavila svoju prvu godinu na čelu EU. Ambiciozne planove prve žene za kormilom te institucije u velikoj je mjeri pomrsila pandemija koronavirusa, koja je na samome početku njezina mandata ozbiljno zaprijetila i cijelom europskom projektu. Upravo zato, odlučili smo s hrvatskom povjerenicom Dubravkom Šuicom porazgovarati o gorućim izazovima njezine prve godine u Komisiji.

Iza nas je prvih 365 dana Komisije kojoj ste vi potpredsjednica. Ambiciozne vam je planove u velikoj mjeri pomrsila pandemija. Koja biste postignuća svejedno izdvojili?

U prvih sto dana smo predstavili Europski zeleni plan kojim smo se Europu obvezali do 2050. učiniti prvim klimatski-neutralnim kontinentom na svijetu. Donijeli smo i paket mjera kojim će EU postati globalni lider u digitalnim inovacijama, a u tom smo duhu predstavili i novu industrijsku strategiju temeljenu na zelenoj i digitalnoj tranziciji. No, onda je pandemija zaustavila cijeli svijet, a uz nju su krenule ljudske tragedije, lockdown i ekonomska kriza. Ugroza je tražila zajedničku europsku reakciju, a mi smo odgovorili najvećom kolektivnom mobilizacijom u povijesti EU. Komisija je radila na koordinaciji odgovora, repatrijaciji građana i osiguranju cjepiva, a za spas gospodarstva smo predstavili i financijsku injekciju od ukupno 1,8 bilijuna eura na čijim će krilima Europa postati zelenija, digitalnija i otpornija no ikad prije.

Turbulentna je godina u opasnost dovela i cijeli projekt EU. Smatra li Komisija da je došlo do nekih propusta u odgovoru? Jeste li u konačnici zadovoljni reakcijom?

Nitko nije mogao predvidjeti pandemiju ovakvih razmjera, pa, nažalost, ni mi. Naša je prva zadaća bila riješiti problem nedostatka zaštitne opreme, zbog čega smo pokrenuli čak sedam zajedničkih javnih nabava. Nakon toga smo se posvetili antigenskim testovima, funkcioniranje zajedničkog tržišta riješili smo uspostavom zelenih traka, predstavili smo ambiciozni program EU4Health, a uveli smo i koordinirani pristup restrikcijama putovanja koji se temelji na bojama procjene rizika. Najvažniji korak učinili smo uspostavom zajedničkog pristupa cjepivu. Nade svakako ima, a EK je zaključila već šest predugovora o kupnji kojim planira svakom građaninu Unije osigurati cjepivo.

Prije godinu dana došli ste na čelo tek osnovanog portfelja Demokracija i demografija. Koje biste svoje uspjehe izdvojili?

Dramatični mjeseci globalne pandemije podsjetili su nas da plan oporavka mora voditi računa o strukturi europskog stanovništva. Demografija je temelj svih komponenti proračuna EU jer su programi koje predlažemo smisleni jedno onda kada odgovaraju stvarnim potrebama građana. U lipnju sam objavila izvješće o utjecaju demografskih promjena kroz koje EU prolazi, koje je bilo tek prvi korak prema konkretnim prijedlozima rješavanja gorućih izazova, poput starenja stanovništva i deruralizacije. Cilj nam je putem digitalne i zelene transformacije napuštena područja učiniti atraktivnima novom tipu poduzetnika.

Kako je koronakriza utjecala na vaš portfelj?

Činjenica je da je ova kriza drugačije utjecala na demografske skupine i europske regije, no EK pruža alate za ublažavanje te nejednakosti. Konferencija o budućnosti Europe postaje važnija nego ikada, a teška vremena su još jednom potvrdila da demokraciju neprestano treba njegovati, tj. da ona nije stanje, već proces.

U kojoj je fazi ta konferencija za čiju ste organizaciju zaduženi upravo vi?

Naša je ideja bila započeti s Konferencijom na Dan Europe, 9. svibnja, u Dubrovniku, ali nam je pandemija stala na put. Uvjerena sam da će do pozitivnih pomaka glede njezinog statusa doći ubrzo, možda čak i prije kraja godine ako institucije EU usuglase Zajedničku deklaraciju. Naš je glavni cilj građanima omogućiti da utječu na europske politike.

Priča se da bi se vođenje Konferencije moglo prepustiti bivšoj premijerki Danske Helle Thorning-Schmidt, ali da je Europski parlament protiv te ideje. Postoji li opasnost od novih komplikacija u dogovoru Vijeća i Parlamenta?

Dogovori između institucija koje imaju pokroviteljstvo nad Konferencijom, Vijeća, Parlamenta i Komisije, još uvijek su u tijeku. Što se nas kao Komisije tiče, naša je višejezična digitalna platforma već spremna.

Predsjednica von der Leyen vas je zadužila za Dugoročnu strategiju za ruralna područja kao dio demografske politike. O čemu se radi?

Čak sto milijuna Europljana živi u ruralnim područjima na koje otpada polovica ukupnog teritorija EU. Stvaranjem novog momentuma za njihov razvoj želimo unaprijediti uvjete života ne samo lokalnom stanovništvu, već i Europljanima umornima od gradske buke i pretrpanih cesta. Ova kriza nam je dokazala kako posao podjednako uspješno možemo obavljati i na daljinu, što je ruralnim područjima pružilo šansu za revitalizaciju. Strategija će predstaviti viziju razvoja takvih područja, ali će ponuditi i set mjera kojima uz pomoć sredstva EU mogu ostvariti svoj maksimalni potencijal.

Borba protiv klimatskih promjena bila je jedan od najambicioznijih ciljeva vaše Komisije. U kojoj će mjeri ova kriza usporiti te planove?

Naša ambicija svakako nije poljuljana. Komisija je naprosto revidirala hodogram usvajanja nekih inicijativa, kako bi se fokus prebacio na mjere koje su zahtijevale žurni odgovor za spas ljudskih života i gospodarstva. No, Zeleni plan pokriva prilično široki zakonodavni spektar, a klimatska i energetska diplomacija bit će nam prioritet u budućim odnosima s vanjskim partnerima. Nastavit ćemo i s provedbom akcijskog plana za kružno gospodarstvo, a do 2030. planiramo razviti ambiciozne strategije za bioraznolikost i poljoprivredu.

Predsjednica Komisije je nedavno izjavila kako su dobro čuvane granice preduvjet slobode kretanja. Hrvatska u tom kontekstu ima ključnu ulogu, a nedavno je iscurila šokantna snimka navodno naših dužnosnika na granici zbog čega je pokrenuta istraga. Što očekujete od nje?

Poznato vam je da je RH ispunila kriterij za ulazak u Schengen te da je uspostavila niz mjera kako bi se osiguralo poštivanje temeljnih prava EU o azilu. Hrvatske vlasti ulažu ogromne napore kako bi se očuvale granice, a Komisija im u tom daje podršku te je u kontaktu s njima po pitanju istrage dotičnih navoda.

Mađarska i Poljska pod svaku cijenu žele spriječiti vezivanje vladavine prava uz korištenje proračuna. Vi ste povjerenica za demokraciju. Ima li EK spremne protumjere ili dodatne kanale pregovora?

Poštivanje vladavine prava ključno je za očuvanje demokracije EU. Cijeli svijet, pa tako i Unija, pogođeni su najtežom krizom u novijoj povijesti, a naš je fokus na pružanju što efikasnijeg odgovora za spas gospodarstva. Komisija trenutno surađuje s Europskim vijećem i Njemačkom kao predsjedavajućom Vijeća EU kako bi se pronašao kompromis zato što blokada nikome ne odgovara.

Pred vama su još četiri godine na čelu EU. Što očekujete od ostatka mandata?

Iako bi ovu godinu trebalo što prije zaboraviti, ona će, nažalost, biti godina za pamćenje. U prvoj polovici sljedeće godine planiram objaviti dvije važne inicijative; Green Paper o starenju, koji će razmotriti sve posljedice starenja stanovništva, te Dugoročnu strategiju za ruralna područja u sklopu koje će se predstaviti konkretni prijedlozi za njihovu revitalizaciju. Na globalnom nam je planu, s druge strane, velika ambicija EU učiniti snažnim akterom u čemu postoji razloga za optimizam zbog dolazeće administracije SAD-a koji će nam ponovno biti snažan partner.