Proračunski deficit u EU i europodručju smanjen u drugom kvartalu, bez podataka o Hrvatskoj

Proračunski manjak u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u dodatno je smanjen u drugom tromjesečju zahvaljujući oporavku gospodarstva od koronakrize, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođen proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je u EU u drugom kvartalu na 6,3 posto, sa 6,6 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju privremeni podaci Eurostata. U drugom prošlogodišnjem tromjesečju, u punom jeku pandemije koronavirusa, dosegnuo je 12 posto BDP-a, a u drugom tromjesečju pretpandemijske 2019. godine iznosio svega 0,3 posto, pokazalo je izvješće. Na razini eurozone, proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u pao je na 6,9 posto, sa 7,1 posto u prvom kvartalu.

U drugom kvartalu pandemijske 2020. iznosio je 12,3 posto, a u istom tromjesečju pretpandemijske 2019. samo 0,4 posto.

Rast prihoda i potrošnje

Smanjeni deficiti iskazani udjelom u BDP-u rezultat su rasta BDP-a, dok su prihodi i rashodi porasli u apsolutnom iznosu u odnosu na prva tri mjeseca, navodi Eurostat, naglašavajući da na njihovu razinu i dalje utječu mjere ublažavanja posljedica pandemije. Ukupni proračunski prihodi u EU, iskazani udjelom u BDP-u, u drugom su tromjesečju smanjeni na 46 posto, sa 46,4 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca. Smanjen je i udio ukupnih rashoda, s 52,9 na 52,3 posto BDP-a. U eurozoni ukupni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u također su se smanjili, na 46,2 posto, sa 46,7 posto u prethodna tri mjeseca.

Sezonski prilagođeni ukupni prihodi porasli su za oko 17 milijardi eura u području primjene zajedničke valute u usporedbi s prethodnim kvartalom, navodi Eurostat. Ukupna proračunska potrošnja iskazana udjelom u BDP-u pala je na 53,1 posto, s 53,8 posto u prethodna tri mjeseca. Sezonski prilagođeni ukupni rashodi porasli su u odnosu na prethodna tri mjeseca za oko 15 milijardi eura, utvrdio je statistički ured.

Danska i Luksemburg u suficitu

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je europski statistički ured raspolagao, samo su Luksemburg i Danska i dalje bilježili višak u proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, od 3,6 odnosno 0,4 posto. Švedska, Poljska, Bugarska, Irska, Nizozemska i Litva bilježile su manjak ispod najviše dopuštene razine u EU od tri posto BDP-a, koja je zbog pandemije privremeno suspendirana. Najveći je sezonski prilagođeni proračunski deficit, iskazan udjelom u BDP-u, bilježila Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, od 9,6 posto. Slijede Mađarska i Španjolska, s manjkom od 8,5 posto odnosno 7,3 posto. Blizu je i Latvija, sa 7-postotnim deficitom.

Njemačka, najveće europsko gospodarstvo i najznačajniji hrvatski trgovinski partner, bilježila je manjak od šest posto.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u drugom tromjesečju bilježila proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, od 4,5 posto. U prethodnom tromjesečju iznosio je pet posto, a u drugom tromjesečju pandemijske 2020. godine 12,6 posto. U drugom tromjesečju pretpandemijske 2019. godine hrvatski proračun bio je u suficitu od 2,4 posto, pokazalo je izvješće.

EU je prema sezonski neprilagođenim podacima u drugom tromjesečju bilježio manjak od 5,6 posto BDP-a, a eurozona od 6,4 posto.

Ublažavanje posljedica pandemije zahtijevalo je snažnu državnu potporu u EU i eurozoni i u drugom tromjesečju i javni je dug iskazan udjelom u BDP-u uvećan na godišnjoj razini unatoč oporavku gospodarstva, pokazalo je izvješće Eurostata. Vlade zemalja EU-a dodatno su se zadužile u drugom tromjesečju kako bi ublažile posljedice pandemijske krize u društvu i gospodarstvu i poduprle oporavak, što se očitovalo u povećanju javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, unatoč rastu aktivnosti.

Na razini EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u u drugom tromjesečju iznosio 90,9 posto i bio je veći za 3,7 postotnih bodova nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, utvrdio je europski statistički ured. U eurozoni uvećan je za 3,9 postotnih bodova, na 98,3 posto.

Usporedba s prvim ovogodišnjim tromjesečjem odražava pak kontinuirani oporavak gospodarskih aktivnosti od koronakrize, pa je udio javnog duga u BDP-u EU-a smanjen za 1,5 postotnih bodova. U eurozoni pao je za 1,6 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska uz bok Austriji

Među zemljama EU-a najviši je udio javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju drugog tromjesečju bilježila Grčka gdje je bio dvostruko veći od BDP-a. U Italiji bio je za 56 posto veći od BDP-a, u Portugalu za 35 posto, u Španjolskoj za 22,8 posto.

Dug veći od BDP-a bilježila je i Francuska, za 14,6 posto, Belgija, za 13 posto, i Cipar, za 12 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju lipnja iznosio 340,8 milijardi kuna, što je odgovaralo 87,5 posto BDP-a. Na kraju ožujka iznosio je 340,5 milijardi kuna, što je odgovaralo 91,5 posto BDP-a. Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 329,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 84,6 posto BDP-a.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu duga u BDP-u na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja Austrija gdje je iznosio 86,2 posto.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju lipnja bilježila Estonija, od 19,6 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg gdje je iznosio otprilike četvrtinu BDP-a.

Većina i dalje pomaže

Novi valovi zaraze i duboke posljedice pandemije traže kontinuiranu podršku vlada, što se očitovalo i u podatku da je udio javnog duga u BDP-u na kraju drugog tromjesečja u 24 zemlje EU-a bio veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Najviše je poskočio u Grčkoj, za 15,9 postotnih bodova, a slijede Španjolska i Malta s povećanjem za 12,5 odnosno 10,8 postotnih bodova.

Hrvatska je s povećanjem udjela javnog duga u BDP-u na kraju drugog tromjesečja za 2,9 postotnih bodova u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblja u društvu s Poljskom i Češkom gdje je porastao za 2,8 odnosno za 3,2 postotna boda. Blizu je i Njemačka s povećanjem udjela duga u BDP-u na godišnjoj razini za 3,3 postotna boda.

Najmanje je porastao u Finskoj i Belgiji, za pola odnosno 0,6 postotnih bodova. Manji su dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na kraj prošlogodišnjeg drugog tromjesečja bilježile samo Irska, za 3,1 postotni bod, Danska, za 1,5 postotnih bodova, i Nizozemska, za 0,8 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Znakovi oporavka

Ubrzani oporavak gospodarstva u ovoj godini očitovao se pak u smanjenom udjelu duga u BDP-u u 23 zemlje EU-a na kraju lipnja u odnosu na kraj ožujka. Najviše je pao na Cipru, za 9,4 postotna boda.

Slijede Slovenija i Hrvatska s padom udjela javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za pet odnosno četiri postotna boda. Blizu je i Portugal gdje se smanjio za 3,7 postotnih bodova.

Veći su udio javnog duga u BDP-u na kraju lipnja u odnosu na kraj ožujka bilježile Malta i Slovačka, za dva odnosno 1,3 postotna boda, dok je u Bugarskoj i Estoniji bio nepromijenjen.