StoryEditor ExternalStoryEditor Internal

Koji su to pravni okviri koje će Hrvatska i EU morati zadovoljiti za razvoj umjetne inteligencije? Objašnjava odvjetnica Marijana Šarolić Robić

Pouzdani pristup razvoju umjetne inteligencije (AI) podrazumijeva i uspostavljanje pravnih i regulatornih okvira kojih će se morati podržavati: korisnici umjetne inteligencije, kupci, poduzetnici, vlade te svi dionici u AI-u. 
Piše:
Karla Juničić
Objavljeno: 18. listopad 2019. 12:42
Marijana Šarolić Robić, odvjetnica i predsjednica Professional Women's Networka Zagreb
Marijana Šarolić Robić, odvjetnica i predsjednica Professional Women's Networka Zagreb
 / AI2FUTURE

No ti okviri su tek u nastajanju u Europskoj uniji, ali na tim počecima će se zasnivati sva pravila kojeg će jednog dana u svoje pravo morati usvojiti sve države članice, a s njima i Hrvatska.

Marijana Šarolić Robić odvjetnica i predsjednica Professional Women's Networka Zagreb, koja svoj veliki interes pronalazi u umjetnoj inteligenciji za Euractiv.hr objašnjava:

Koji su to pravni okviri koji se tiču umjetne inteligencije u Europskoj uniji, koji pravni okviri će se ticati korisnika usluga AI-a i kupaca, a koji poduzetnika koji se želi baviti AI-em?

(Autor teksta je odvjetnica Marijana Šarolić Robić, Svi stavovi istaknuti u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne održavaju nužno stav redakcije Euractiv.hr-a)

Trenutni pravni okviri i definicije AI u Europskoj uniji

Na području EU zadnjih otprilike 18 mjeseci traju intenzivne aktivnosti oko AI (umjetne inteligencije).

Potpisivanjem Izjave o suradnji na području umjetne inteligencije od strane 25 država EU , kojoj se i Hrvatska priključila u srpnju 2018. započeta je suradnja na području stvaranja zajedničkog regulatornog okvira. Unutar par mjeseci od potpisivanja te izjave imenovana je Stručna skupina na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji (AI HLEG) i pokrenuta tzv. AI Alliance . Stručna skupina na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji (AI HLEG) ima 52 člana iz svijeta akademije, civilnog društva i industrije te je izradila i objavila u travnju 2019. godine Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju te u lipnju 2019. Politike i investicijske preporuke za pouzdanu umjetnu inteligenciju.

Upravo ti dokumenti uvodi pojam "AI made in Europe", koji predstavlja nastojanje EU da postane svjetski lider na području umjetne inteligencije te pojam pouzdane umjetne inteligencije (eng. Trustworthy AI).

Kako bi umjetna inteligencija mogla biti smatrana pouzdanom ona po kriterijima Smjernica mora biti zakonita, etična i otporna.

Nadalje Smjernice sadrže okvir za pouzdanu umjetnu inteligenciju te tzv. 7 zahtjeva koji moraju biti uzeti u obzir, a koje su:

  1. Ljudsko djelovanje i nadzor (uključujući temeljna prava, ljudsko djelovanje i ljudski nadzor)
  2. Tehnička otpornost i sigurnost (uključujući otpornost na napade i sigurnost, rezervni plan i opću sigurnost, točnost, pouzdanost i ponovljivost)
  3. Privatnost i upravljanje podacima (uključujući poštovanje privatnosti, kvalitetu i cjelovitost podataka i pristup podacima),
  4. Transparentnost (uključujući sljedivost, objašnjivost i komunikaciju)
  5. Raznolikost, nediskriminacija i pravednost (uključujući izbjegavanje nepravedne pristranosti, dostupnost i univerzalni dizajn i sudjelovanje dionika)
  6. Dobrobit društva i okoliša (uključujući održivost i pogodnost za okoliš, društveni učinak, društvo i demokraciju)
  7. Odgovornost (uključujući provjerljivost, smanjenje negativnih učinaka i izvješćivanje o njima, kompromise i pravnu zaštitu prilikom dizajniranja, razvoja i korištenja sustava umjetne inteligencije.

Dokument smjernica AI-a je za kupce i poduzetnike

Iz samog teksta Smjernica i gore nabrojanih 7 zahtjeva koje pouzdana umjetna inteligencija mora zadovoljavati se mogu već sada iščitati načela i vrijednosti koja će biti uključena u kasniju regulativu vezanu za korisnike usluga i kupaca umjetne inteligencije.

Dokumenti Smjernica i Politika se tiču i poduzetnika koji se želi baviti AI-em. Oni jasno utvrđuju smjer i zahtjeve koje će i koje već sada sustavi umjetne inteligencije moraju zadovoljavati odnosno putem liste pitanja utvrditi u kojoj mjeri njihovi sustavi te zahtjeve zadovoljavaju. Ta lista pitanja u svojoj pilot verziji je već sada sadržana u tim dokumentima i može biti izvrsno polazište za ugradnju buduće regulative u sustave umjetne inteligencije već sada u fazi njihova dizajna i razvoja.

Sada ti dokumenti imaju meki karakter te se svode na preporuke, dok će vrlo vjerojatno one po završetku pilot faze najavljene za početak 2020. godine dobiti obvezujući karakter. Stoga je jako važno da se svi sudionici industrije umjetne inteligencije uključe u AI Alliance te aktivno sudjeluju u raspravama i tako odrede i svojim doprinosom sadržaj budućih propisa.

Prilikom razvoja AI-a i Hrvatska će morati voditi računa o pravnim pitanjima

Dokumenti EU odnosno Smjernice i Politike su polazna točka za postavljanje sustava umjetne inteligencije već u fazi dizajniranja, te kasnije razvoja, implementacije i korištenja, koja se uz postojeću regulativu poput Uredbe o zaštiti osobnih podataka ili direktive o slobodnom protoku podataka i drugim granskih propisa moraju uzeti u obzir za vrijeme cijelog procesa razvoja umjetne inteligencije ako se ista razvija na području EU odnosno za tržište EU.

Smjernice i politike u ovoj ranoj pilot fazi nemaju još obvezujući učinak, ali jasno daju na znanje smjer u kojem se razvija umjetna inteligencija. Stoga je moja preporuka anticipirati radnje regulatora te već sada u svoj razvoj uključiti okvir za pouzdanju umjetnu inteligenciju, a kako bi se izbjegli rizici vezano za promjenu regulative te kasnije uštedjeli resursi za postupak prilagodbe sustava umjetne inteligencije na taj standard.

Vezane vijesti
#pouzdana umjetna inteligencija #Marijana Šarolić Robić #umjetna inteligencija #pravosuđe #digitalna revolucija
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 10:12