Grčka bjesni jer Washington sve otvorenije gubi interes za plinovod EastMed

Sjedinjene Države više ne podržavaju izgradnju plinovoda EastMed jer se interes Washingtona prebacuje na obnovljive izvore energije, navodi se u priopćenju State Departmenta, a prema grčkim medijima taj potez ide u korist Turske, objavio je Euractiv.com.

Amerikanci navode da "prebacuju fokus na elektroenergetske poveznice koje mogu podržati i plin i obnovljive izvore energije", kao što su podmorski interkonektor za električnu energiju EuroAfrica od Egipta do Krete i grčkog kopna, te predloženi interkonektor EuroAsia za povezivanje izraelske, ciparske i europske električne mreže.

"Takvi projekti ne samo da bi povezali vitalna energetska tržišta, već bi također pomogli pripremiti regiju za tranziciju čiste energije", kaže State Department.

Cipar, Grčka i Izrael potpisali su u siječnju 2020. godine sporazum o izgradnji istočnomediteranskog plinovoda EastMed, koji se smatra projektom od zajedničkog interesa energetske infrastrukture u Europi. Potpisivanje je ocijenjeno "povijesnim".

Projektirani kapacitet plinovoda je između 9 i 12 milijardi kubičnih metara godišnje, za plin iz podmorskih nalazišta između Izraela i Cipra koji bi se dostavljao u Grčku, a zatim u Italiju i druge zemlje jugoistočne Europe.

Nekoliko grčkih medija izvijestilo je da potez Joea Bidena "politički namiguje Turskoj", koja se od početka protivila sporazumu EastMed.

"Bilo koji projekt koji zaobilazi Tursku, koja ima najdužu obalu u istočnom Mediteranu i ciparske Turke, koji imaju jednaka prava nad prirodnim resursima otoka Cipra, ne može uspjeti. Na te činjenice skrećemo pozornost međunarodne zajednice”, priopćilo je tursko Ministarstvo vanjskih poslova kad je sporazum o EastMedu bio potpisan.

Grčki TV kanal OPEN je izvijestio kako Amerikanci smatraju da je EastMed izazvao napetost i stoga žele da se relevantni igrači usredotoče na druge projekte koji bi također donijeli političku stabilnost u vrlo napetoj regiji. Navodi i da je SAD zainteresiran za prodaju vlastitog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i možda zato ne želi sponzorirati konkurentski plinovod.

Što kaže Europa?

Europska komisija trebala je do kraja 2021. godine objaviti studiju koja istražuje komercijalnu i ekonomsku izvedivost EastMeda.

Krajem listopada 2021., dužnosnik Europske komisije izjavio je da je EastMed "složen projekt" i da bi se mogla utvrditi njegova komercijalna održivost, procjena mora odražavati ciljeve EU-a za dekarbonizaciju i buduću potražnju za plinom.

"Analiza Komisije iz procjene utjecaja na klimatske ciljeve pokazuje da neprekidna upotreba prirodnog plina nije kompatibilna s dugoročnim ciljem dekarbonizacije", rekao je dužnosnik.

Objasnio je da će, iako Bruxelles vidi ulogu prirodnog plina kao tranzicijskog goriva, glavni fokus potpore iz proračuna EU-a biti na ulaganjima u klimatski neutralna energetska rješenja, uključujući dekarbonizirane plinove kao što je vodik.

"Plinovi s niskim udjelom ugljika kao što su vodik, bioplin i sintetski plin trebali bi postupno zamijeniti prirodni plin. Ono što će biti ključno je da infrastruktura koju imamo ili u koju ulažemo bude spremna podržati te nove energente", rekao je dužnosnik.

Drugi izvor blizak tom pitanju rekao je da će se europski energetski miks značajno promijeniti u kontekstu cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

"Potrošnja prirodnog plina bit će smanjena za 66-71 posto, a potražnja za obnovljivim plinovima i plinovima s niskim udjelom ugljika, posebice bioplinom, vodikom i sintetičkim plinom, povećat će se na otprilike dvostruku potražnju za prirodnim plinom", rekao je izvor.

Na upit novinara Euractiv.gr, Ioannis Oikonomou, glasnogovornik grčke vlade je izjavio:

“Vlada je od samog početka podržavala EastMedov pothvat. U isto vrijeme, međutim, podržava i nastavlja podržavati brojne alternativne putove koji bi mogli biti ekonomski i tehnološki isplativiji i tehnički izvediviji”.

“Nije Vlada ta koja odlučuje koje je rješenje ekonomski i tehnički izvedivo. O tome odlučuje tržište. U svakom slučaju, bitno je da naša država nije proizvođač. Naša zemlja je snažno tranzitno čvorište, ulogu koju će igrati bez obzira na to koja ruta bude odabrana”, dodao je.

Oikonomou je objasnio da Atena podupire dogovor o izgradnji velikog električnog kabla koji povezuje Egipat i Grčku.

Zamoljen da komentira prijašnja izvješća koja sugeriraju da Grčka i Egipat razgovaraju o mogućnosti promjene trase plinovoda EastMed, što je iritiralo Nikoziju jer je zaobiđena, Oikonomou je rekao:

“Razmatraju se svi oni cjevovodi koji mogu biti tehnički i financijski održivi. Cipar također ima svoje alternativne sporazume.”