Bankarstvo

Europska komisija i treći put odobrila Hrvatskoj model za sanaciju malih banaka

Sanacija Jadranske banke provedena je na temelju nove europske i hrvatske regulative
Jadranska banka
 Goran Mehkek / CROPIX

Europska je komisija nedavno i treći put Hrvatskoj odobrila, odnosno produljila “Model za sanaciju malih banaka” koji je prvi put odobren prije dvije i pol godine, neposredno prije sanacije Jadranske banke.

Takav model nije uobičajen u Europskoj uniji, a Hrvatska ga je uspjela ugovoriti nakon što je Državna agencija za sanaciju banaka uvjerila Bruxelles da je za našu zemlju potreban takav zakon kako bi se smanjili troškovi bankrota malih banaka, ali i kako bi se u mikroregijama očuvala financijska stabilnost, omogućilo redovno poslovanje bez “zastoja” i spasila radna mjesta.

Izbjeći troškove

Tada je cilj bio sanirati Jadransku banku i tako, uz sve navedeno, izbjeći veće troškove koji bi nastali u stečajnom postupku.

Na naše pitanje zbog čega je DAB još jednom zatražio produljenje takvog modela, je li možda još neka manja banka ugrožena, Marija Hrebac, izvršna direktorica DAB-a, nam je rekla kako se ne radi o tome da nekoj manjoj banci trenutno prijeti stečaj, nego o tome da u DAB-u žele taj “alat” stalno imati pri ruci u slučaju moguće buduće krize u nekoj manjoj banci.

- Prvi put nam je trebalo devet mjeseci da dobijemo zeleno svjetlo za korištenje takvog modela u slučaju Jadranske banke, pa se stoga ne želimo opet dovesti u situaciju da gubimo nepotrebno vrijeme, već da možemo hitno intervenirati ako je potrebno. Sanacija Jadranske banke provedena je na temelju nove europske i hrvatske regulative, a prvi put u Hrvatskoj trošak sanacije nisu snosili porezni obveznici ni državni proračun, nego dioničari i vjerovnici banke te ostale kreditne institucije u Hrvatskoj putem sanacijskog fonda - rekla nam je Marija Hrebac.

Praksa u eu

Ostale se države Europske unije, napomenula je, uglavnom ne bave malim bankama koje zapadnu u probleme, ne saniraju ih, nego ih kontrolirano eliminiraju s tržišta stečajnim postupkom.

- Iznimka su Danska i Portugal, koji saniraju i male banke jer su odlučili da su sve njihove banke za njih javni interes. Hrvatska je među prvim, ako ne i prva članica koja je nakon stupanja na snagu Europske direktive za oporavak i sanaciju banaka od Europske komisije dobila odobrenje sheme za sanaciju malih banaka. Spašavanjem malih banaka i omogućavanjem nastavka njihova poslovanja omogućava se i nastavak poslovanja klijenata takvih posrnulih banaka, što ima značajan pozitivni učinak na cjelokupno gospodarstvo - ističe Hrebac.

Značajan udar

Inače, ukupni utvrđeni gubici Jadranske banke iznosili su 742 milijuna kuna, podmireni su, prije svega, na teret postojećih dioničara i postojećeg kapitala banke, a ukupni trošak sanacije i osiguranja novog kapitala za DAB iznosio je oko 350 milijuna kuna, od čega je većina stigla iz Fonda za sanaciju, u koji namjenski uplaćuju komercijalne banke.

U DAB-u napominju kako bi, da je umjesto sanacije otvoren stečaj, morao isplatiti više od 1,68 milijardi osiguranih depozita, što je gotovo peterostruki iznos u odnosu na trošak sanacije, a bio bi to i značajan udar na Fond osiguranja depozita.

Jadransku banku naknadno je kupila Hrvatska poštanska banka nakon što je Glavna skupština HPB-a ovlastila Upravu da sklopi ugovor za stjecanje svih 4,747.229 redovnih dionica te banke, koje predstavljaju njezin temeljni kapital u iznosu od 50 milijuna kuna. Uz to se HPB obvezao odmah nakon stjecanja kvalificiranog udjela provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna.

Hrebac je tada ustvrdila da se iznos od 110 milijuna kuna za dokapitalizaciju zasniva na veličini banke i procjeni kvalitete njezina kreditnog portfelja te da su i potraživanja od Agrokora bila uključena u cijelu transakciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 17:16