Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
U slučaju da vas zanima kako razmišlja dio visokoobrazovanih muških influencera u Kini, dovoljno je otvoriti Zhihu, jednu od najvećih kineskih društvenih mreža. Ondje korisnik koji se predstavlja kao Peng Huitang ima oko 50.000 pratitelja i redovito objavljuje poruke pune mržnje prema ženama.
"Mlade žene, kojima je feministička ideologija isprala mozak, sve su više protiv muškaraca i vjeruju da muškarci ženama nešto duguju već samim time što su muškarci", napisao je u jednoj objavi.
Slične stavove širi i influencer Ying Yueyong čiju je objavu na videoservisu Bilibili pogledalo oko četiri milijuna ljudi. On poziva muškarce da "više ne šute nakon godina zlostavljanja i da pruže otpor". U svojim objavama povezuje antifeminizam i kineski nacionalizam, tvrdeći da je "ekstremni feminizam izbor koji podupiru akademske elite i strane sile".
Svi oni čine kinesku "manosferu", internetsku zajednicu u kojoj se okupljaju muškarci nezadovoljni promjenama u odnosima između spolova.
Sve samci
Kao i u mnogim drugim zemljama, i u Kini postoje brojne internetske zajednice muškaraca samaca. Neki od njih zagovaraju ekstremni nacionalizam, drugi otvoreno iskazuju mržnju prema ženama. Često tvrde da društvo favorizira žene te da bi njihova uloga trebala ostati ograničena na dom i obitelj. Mnogi djeluju anonimno, a između različitih skupina postoji znatno preklapanje.
Ipak, u kineskom jeziku ne postoji izravni prijevod pojma "manosfera". Razlog je to što bijes dijela muškaraca na internetu predstavlja samo najekstremniji izraz mnogo šireg nezadovoljstva koje osjećaju milijuni kineskih muškaraca, kako na internetu tako i u svakodnevnom životu. Patrijarhalne vrijednosti u Kini i dalje su mnogo snažnije ukorijenjene nego u većini zapadnih zemalja, a feminizam je relativno nov društveni fenomen. Mnogi muškarci koji ne mogu pronaći partnericu teško se prilagođavaju promijenjenim odnosima između muškaraca i žena.
Za razliku od zapadnih demokracija gdje se na takve skupine uglavnom gleda s velikom osudom, u Kini tradicionalni model muškosti i antifeministička retorika već godinama imaju potporu Komunističke partije. Komunistička omladinska liga je "ekstremni feminizam" nazvala "rakom interneta". Pod tim pojmom vlasti podrazumijevaju sve oblike feminizma koji potiču aktivizam i društveni sukob ili odvraćaju žene od sklapanja braka i rađanja djece. Iako je Mao Zedong nekoć izjavio da "žene drže polovicu neba", kineske vlasti feminizam danas često prikazuju kao destabilizirajući utjecaj sa Zapada.
Kina se pritom suočava i sa specifičnim demografskim problemima. Politika jednog djeteta, koja je bila na snazi od 1980. do 2015. godine, dovela je do velikog broja selektivnih pobačaja ženskih fetusa. Posljedica je velik višak muškaraca koji danas teško pronalaze partnerice.
Je li Kina od Europljana nabavila najvažniji stroj na svijetu?
Broj tzv. golih grana (guanggun), kako se u Kini nazivaju muškarci koji ne mogu pronaći suprugu, vrlo je velik. Procjenjuje se da će do 2027. u Kini biti čak 22,5 milijuna više muškaraca nego žena u dobi za sklapanje braka. To znači da će na svakih 100 žena doći 119 muškaraca iste dobi, a 2012. je taj omjer iznosio 105 muškaraca na 100 žena.
Istodobno su mlade Kineskinje sve obrazovanije i često imaju više kvalifikacija od svojih vršnjaka. Godine 2024. činile su 51 posto svih studenata u sustavu visokog obrazovanja, što je 14 postotnih bodova više nego prije dvadeset godina. Mnoge su upravo zahvaljujući politici jednog djeteta dobile veću potporu obitelji za školovanje jer su roditelji sva sredstva ulagali u jedino dijete.
I dok su žene u kineskim gradovima postupno oslobađale dio tradicionalnih društvenih uloga, od muškaraca se i dalje očekuje da ispune klasične uvjete za brak. U pravilu to znači da moraju posjedovati stan, a često se od njih očekuje i plaćanje tzv. cijene za mladenku, odnosno novčane naknade obitelji buduće supruge.
Sve manje brakova, sve više frustracija
Demografske promjene ozbiljno su poremetile kinesko tržište brakova. Lan Zhaoxia, posrednica za sklapanje brakova iz grada Langfanga pokraj Pekinga, kaže da je neravnoteža između muškaraca i žena postala toliko izražena da više ni ne prima muškarce iz ruralnih područja kao klijente.
"Djevojke sa sela otišle su na školovanje i preselile se u gradove. Na selu su ostali obični, jednostavni mladići, a u gradovima su uspješne i obrazovane žene", kaže. Dodaje da žene uglavnom žele partnera jednakog ili višeg društvenog statusa, a muškarci često traže mlađu i poslušniju partnericu. "Razlika između njihovih očekivanja je golema."
Jedan od takvih muškaraca je 27-godišnji Zhao, zaposlen u tvornici autodijelova u pokrajini Hebei. Neženja je i sve više vjeruje da možda nikada neće pronaći suprugu. Slobodno vrijeme provodi prateći rasprave na društvenim mrežama o odnosima između muškaraca i žena. Smatra da su muškarci često prikazani kao krivci, a žene kao žrtve te se pita zašto bi, ako su spolovi ravnopravni, muškarci i dalje trebali ustupati mjesto ženama u autobusu.
Nezadovoljstvo mnogih kineskih muškaraca nije usmjereno samo prema ženama, nego proizlazi i iz sve težih ekonomskih okolnosti. Na internetu se često koristi izraz baojinbi ("eksplodirajući zlatnici") kojim muškarci opisuju osjećaj da ih visoki troškovi spojeva, darova i tradicionalne "cijene za mladenku" financijski iscrpljuju.
Istraživanje sveučilišta Nankai i Peking pokazalo je da oko trećine mladih radnika migranata koji se žele oženiti smatra kako imaju najviše 50 posto izgleda da će to uspjeti prije tridesete godine života. Procjenjuje se da bi prosječni mladi radnik morao štedjeti svaki juan šest godina kako bi mogao platiti prosječnu "cijenu za mladenku", koja iznosi oko 127.300 juana (oko 18.800 američkih dolara).
Žene zadovoljne i bez braka
Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u odnosima između spolova. Sara Liao sa Sveučilišta Pennsylvania State smatra da mnogi muškarci napadima na žene zapravo iskazuju nezadovoljstvo vlastitim ekonomskim položajem, nesigurnošću i društvenim promjenama. Kritiziranje žena pritom je društveno prihvatljivije jer se djelomično podudara i sa službenom retorikom kineskih vlasti.
Pod predsjednikom Xi Jinpingom Kina promiče tradicionalne obiteljske vrijednosti. Na televiziji su zabranjeni prikazi, kako ih vlast naziva, "feminiziranih muškaraca" i država aktivno potiče sklapanje brakova i rađanje djece. Istodobno vlasti sve više upozoravaju na rast tzv. rodnog antagonizma, odnosno sukoba između muškaraca i žena, koji smatraju mogućim izvorom šire društvene nestabilnosti.
Kamo su pobjegli bogataši iz Dubaija?
Kako bi ublažila dio problema, država pokušava ograničiti praksu visokih "cijena za mladenku", ali je posebno zabrinjava dramatičan pad broja brakova i nataliteta. U prvom tromjesečju ove godine u Kini je sklopljeno samo 1,7 milijuna brakova, upola manje nego u istom razdoblju 2017. godine.
Kineske vlasti, kao i dio muškaraca, za pogoršanje odnosa između spolova često okrivljuju zapadni utjecaj i širenje feminističkih ideja putem interneta. No, dok se feminističke objave na društvenim mrežama često uklanjaju ili ograničavaju, mizogini sadržaji znatno rjeđe postaju meta cenzure. Prošle je godine kineska platforma Weibo objavila da je zbog poticanja "rodnog antagonizma" sankcionirala oko 15.000 korisničkih računa i uklonila više od 640.000 objava.
Četrdesetogodišnji konzultant Xiong Xiaoneng također još nije pronašao suprugu. Smatra da popularne internetske serije stvaraju nerealna očekivanja kod žena te da mnoge žele biti poput davne kineske carice Wu Zetian koja je bila potpuno neovisna. Dok muškarci, kaže, teško podnose samački život, žene se danas sve češće osjećaju zadovoljno i bez braka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....