Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Kanada se desetljećima hrani Amerikom. Poput parazitskog kukca, uživa u prednostima koje ima kao voljena 51. američka savezna država, a da zauzvrat ništa ne daje. Kanađani znaju da bez američke zaštite ne bi mogli opstati, no njihov nezahvalni premijer Mark Carney odbija se pokoriti toj velikoj i prekrasnoj zemlji s kojim dijeli granicu.
Tako Donald Trump vidi Kanadu, što ne ostavlja prostora za suradnju između dvaju saveznika. Carine rastu, a južni dio jezera Ontario preimenovao je u Lake America. Kanadski potrošači zauzvrat bojkotiraju Kentucky bourbon i zaobilaze Las Vegas. Premijer Carney, koji je na dužnosti već 18 mjeseci, i dalje prkosi pritiscima te je postao glavna zvijezda tog dugotrajnog, dramatičnog i napetog sukoba.
Donald Trump možda će spasiti Kanadu
Svi su očekivali da će Carney popustiti. Kanada je ipak samo srednje velika sila, s osrednjim gospodarstvom i slabim oružanim snagama. Ima brojne ranjive točke. Jedna od njih doći će do izražaja 19. listopada, kada će se u Alberti održati referendum o tome treba li toj pokrajini jednog dana omogućiti odcjepljenje od Kanade, i to pokrajini koja u svojim podzemnim zalihama ima više nafte nego cijele Sjedinjene Države. No pod Carneyjevim vodstvom Kanada se pokazuje uspješnijom nego što biste možda očekivali.
U siječnju je upravo Carney, na godišnjem okupljanju u Davosu, tvrdio da srednje sile moraju pronaći načine kako se suprotstaviti državama koje predstavljaju prijetnju. Devet mjeseci poslije njegova zemlja pokazuje što bi druge srednje sile trebale učiniti kada velika dominantna sila iznenada promijeni pravila igre i ugrozi njihove interese.
Te lekcije počinju zdravom dozom realizma. Kao što ćemo pokazati, srednje sile nikada neće moći zamijeniti velike sile u ulozi pokretača i zaštitnika moćnih i trajnih institucija poput UN-a. Svijet je postao opasniji jer i Amerika i Kina iskorištavaju ili potkopavaju postojeće sporazume, pravila i norme kojima je moć bila raspodijeljena među državama. Ohrabrene takvom situacijom, države koje narušavaju postojeći poredak, poput Rusije i Irana, postaju sve agresivnije i sve otvorenije nastoje ostvariti vlastite interese na račun drugih. A koordinirati djelovanje većeg broja srednjih sila često je vrlo teško, pa je teško postići i konkretne rezultate. To se vidi čak i u najrazvijenijem savezu srednjih sila, Europskoj uniji.
Ipak, srednje sile još uvijek mogu ublažiti dio štete, kao što pokazuju Kanada i njezini saveznici. Carney je proputovao svijet sklapajući nove trgovinske sporazume, ali i pokrećući simbolične inicijative, poput razgovora o pridruženom članstvu u EU-u. Slično tome, nakon što su se Sjedinjene Države tijekom Trumpova prvog mandata povukle iz velikog trgovinskog sporazuma za područje Pacifika, poznatog kao TPP, Japan je preuzeo inicijativu i ponovno ga pokrenuo.
Na području obrane Kanada smanjuje svoju dosadašnju ovisnost o Americi i razmatra narudžbu švedskih borbenih aviona Gripen, baš kao što Norveška kupuje britanske fregate, a Ujedinjeni Arapski Emirati nabavljaju najsuvremenije ukrajinske dronove. Kada se srednje sile suoče s konkretnom prijetnjom, mogu pokazati da raspolažu određenom političkom i gospodarskom snagom. To se pokazalo i kada se Europa suprotstavila Trumpovim planovima vezanima uz Grenland.
Prednosti i ograničenja takvog pristupa jasno se vide u Ukrajini. Financijska i vojna pomoć Ukrajini koju pružaju Europa i Kanada, a koja je pojačana nakon što se Amerika povukla, pokazuje kako srednje sile mogu djelovati zajednički. Ruska vojska plaća strašnu cijenu u ljudskim životima za male teritorijalne dobitke u Donbasu. No jasno su vidljiva i ograničenja takvog pristupa, što je Trump pokazao ovotjednom „dizelskom diplomacijom“.
Međutim, najvažnija lekcija koju Kanada može ponuditi proizlazi iz onoga što pragmatični Carney radi u vlastitoj zemlji. Prije nekoliko godina činilo se da su loša politika i posrnula državna uprava doveli zemlju u slijepu ulicu. Prihod po stanovniku pao je s 90 posto od američkog prihoda u 1980-ima na samo 71 posto 2022. godine, dijelom i zbog naglog povećanja useljavanja niskokvalificiranih radnika.
Danas Carney provodi reforme koje su odavno potrebne kako bi povećao produktivnost, otvorio gospodarstvo i povećao izdvajanja za obranu s vrlo niskih 1,3 % BDP-a na 2 %. Među njegovim prvim potezima bilo je ukidanje nepopularnog poreza na ugljik za potrošače te obećanje izgradnje naftovoda koji bi naftu iz Alberte dovodio do zapadne obale. Počeo je uklanjati unutarnje prepreke trgovini, odustao od velikog povećanja poreza na kapitalnu dobit, smanjio najnižu stopu poreza na dohodak i predstavio planove za smanjenje državne potrošnje.
Hvalisanje javorovim listom
U trgovinskom sporu s Amerikom Kanada je također pokazala da se zna zauzeti za sebe: uoči izbora za Kongres uvele su se protumjere, odnosno carine na američki uvoz iz saveznih država u kojima je izborni ishod neizvjestan.
Carney je zasad uspio izbjeći ono što je poznato kao „Junckerovo prokletstvo“, nazvano po Jeanu-Claudeu Junckeru, bivšem predsjedniku Europske komisije. Govoreći o reformama, Juncker je jednom rekao: „Svi znamo što treba učiniti, samo ne znamo kako nakon toga ponovno biti izabrani.“ Carneyjeva popularnost raste upravo dok provodi reforme. Prije dvije godine više od devet od deset Kanađana nije znalo prepoznati njegovu fotografiju. Danas je u zemlji na snazi pravi val oduševljenja Carneyjem: ankete pokazuju da se potpora premijeru približava 70 posto. Na međunarodnoj sceni zamijenio je posrnulog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kao svojevrsnog idola centrista. Kontrast s Trumpom, koji nije omiljen ni među vlastitim biračima, izrazit je.
Druge srednje sile mogu učiti iz kanadskog iskustva. Naravno, Kanada ima neke prednosti koje druge zemlje ne mogu jednostavno kopirati, poput golemih rezervi energije i minerala te povoljnog geografskog položaja, a u prilog im ide činjenica da su daleko od najopasnijih geopolitičkih žarišta. Ipak, postoji prostor za suradnju na pojedinačnim projektima s konkretnim i ograničenim ciljevima. Svoju poziciju u svijetu mogu ojačati i tako da iskoriste potrebu za promjenama kod kuće. Na neki je način Trump učinio uslugu svim demokracijama jer im je dao razlog da se uhvate ukoštac s dugotrajnim problemima koji su se činili preteškima za rješavanje. Srednje sile moraju se pripremiti za opasniji svijet. Odgovore na pitanje što učiniti trebale bi tražiti kod Carneyja i Kanade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....