Oluja prijeti vinarima i pivarima

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Svjetsko prvenstvo bilo je jednako uspješno za španjolsku nogometnu reprezentaciju kao i za tamošnju industriju alkohola i barove. U dane kada su se igrale utakmice, prihodi u španjolskim kafićima bili su 25-30 posto viši od prosjeka. No, unatoč sunčanim terasama i obilju piva, nad španjolskom industrijom alkoholnih pića, jednako kao i nad europskom, nadvija se oluja. Prodaja piva i vina već godinama pada, a sada neke države žele dodatno postrožiti propise o alkoholu.

U ožujku je Belgija obavijestila Europsku komisiju da želi donijeti zakone kojima bi se zabranilo svako oglašavanje alkohola koje bi mogli vidjeti maloljetnici. Također želi uvesti izravnije i obvezno upozorenje u oglasima, koje bi glasilo "alkohol je štetan za zdravlje". (Trenutačno upozorenje kaže "zlouporaba alkohola šteti vašem zdravlju.") Zemlje koje proizvode vina, među kojima su Francuska, Italija, Rumunjska i Slovačka, uložile su prigovore. Tvrde da bi belgijski zakoni doveli do rascjepkanosti tržišta oglašavanja i stvorili prepreke za strane tvrtke.

Odredba koja u industriji pića izaziva najveću zabrinutost jest tvrdnja da alkohol neizbježno uzrokuje štetu organizmu i društvu. Proizvođači piva i vina strahuju da, kako kažu, određene "javnozdravstvene snage iz sjene" namjeravaju s alkoholom učiniti ono što su učinile s duhanom: stigmatizirati ga kao otrovan i društveno nepoželjan proizvod.

Napetosti dodatno pojačavaju kulturne razlike. U toplim i opuštenim mediteranskim zemljama, poput Italije, Portugala i Francuske, alkoholna se pića uobičajeno konzumiraju uz obrok ili polako ispijaju na terasi. Nasuprot tome, u hladnijim zemljama takozvanog pojasa votke, među kojima su baltičke i nordijske zemlje, već dugo postoji kultura obilnije konzumacije žestokih alkoholnih pića, zbog čega postoje i državne politike kojima se takvo ponašanje nastoji obeshrabriti.

Zastupnici u Europskom parlamentu zauzimali su se za zakone na razini cijelog kontinenta kojima bi se propisalo obvezno isticanje upozorenja i popisa sastojaka na bocama alkoholnih pića. No Aurelijus Veryga, litavski zastupnik u Europskom parlamentu i bivši ministar zdravstva, smatra da je zbog kulturnih razlika malo je vjerojatno da će se nešto takvo postići, što bi zapravo značilo primjernu prakse kakva već postoji za duhanske proizvode.

Rokovi nisu poštovani

Europska komisija već godinama obećava strože propise o alkoholu, ali ih, čini se, nikako ne uspijeva provesti. Rokovi za uvođenje zdravstvenih upozorenja na alkohol, utvrđeni u planu za borbu protiv raka iz 2021. godine, nisu poštovani.

Diplomatski rizici reguliranja alkohola očiti su. Irska je 2018. postala prva članica Europske unije koja je propisala da boce alkoholnih pića moraju sadržavati upozorenje o riziku od raka, upozorenje o rizicima u trudnoći te podatke o energetskoj vrijednosti. Italija je takvu mjeru ocijenila "napadom" na talijanski identitet, kulturnu baštinu i mediteransku prehranu te inzistirala na tvrdnji da vino pridonosi dobrobiti. Okupila je i druge zemlje koje proizvode vino, među kojima su Francuska, Grčka, Portugal i Španjolska, kako bi se i one usprotivile tim pravilima.

Irska je ta ograničenja uvela zakonom, no odmah su se Sjedinjene Američke Države požalile da takva pravila predstavljaju prepreku trgovini. Uvođenje oznaka upozorenja tako je odgođeno do 2028. godine zbog, kako je navedeno, "ekonomskih okolnosti".

Zemlje koje žele strože regulirati alkohol mogle bi se ugledati na Litvu. Dok je bio ministar zdravstva, dr. Veryga uspio je uvesti opsežna ograničenja, uključujući gotovo potpunu zabranu oglašavanja alkohola, te je ograničio radno vrijeme u kojem se alkoholna pića smiju prodavati u maloprodaji. Naglašava da je to bilo moguće samo zahvaljujući snažnom pritisku javnosti, koji je uslijedio nakon niza strašnih događaja, među kojima je bila i prometna nesreća uzrokovana vožnjom pod utjecajem alkohola u kojoj je policajac izvan službe usmrtio troje djece.

"Ako društvo nije na vašoj strani, već ste izgubili", kaže uz čašu bezalkoholnog piva.

Konzumacija pada

U Belgiji te napore predvodi ministar zdravstva Frank Vandenbroucke, koji teško uspijeva dobiti široku političku potporu, no ima podršku javnozdravstvenih organizacija. Njih zabrinjava sve više dokaza o štetnim učincima alkohola, osobito o njegovoj ulozi u povećanju rizika od raka.

Rebecka Öberg iz organizacije Movendi, koja promiče "život bez alkohola i droga", kaže da njezina organizacija želi da ljudi donose odluke o konzumaciji alkohola utemeljene na informacijama. Za to je, smatra, potrebno jasnije i kvalitetnije označavanje proizvoda.

Kad je riječ o raku, tehnički je točno reći da ne postoji "sigurna razina" konzumacije alkohola. Ipak, i dalje se raspravlja o tome pri kojoj razini konzumacije rizik postaje doista značajan. Dodatni rizik koji proizlazi iz nekoliko čaša vina ili piva tjedno, u usporedbi s potpunom apstinencijom, mogao bi biti toliko malen da bi upozorenje "alkohol je štetan za zdravlje" bilo nerazmjerno stvarnom riziku. Europljani redovito imaju i druge navike koje nose određeni kumulativni rizik od razvoja raka, poput sunčanja, konzumiranja slanine i ispijanja kave temperature više od 65 °C.

Ironija u planu Vandenbrouckea jest u tome što potrošnja alkohola u Belgiji već pada. Među članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dakle uglavnom bogatijim zemljama, Belgija je jedna od dviju država u kojima se konzumacija alkohola najviše smanjila tijekom proteklog desetljeća. Druga je Litva, koja je nedavno postrožila svoje zakone.

Zapravo, stanovništvo u većini zemalja s visokim prihodima postupno smanjuje konzumaciju alkohola. Dijelom je to zbog zabrinutosti za zdravlje. Posebno je uočljiv pad potrošnje piva: u Europskoj uniji ona se od 2019. smanjila za 9,2 posto.

No u ekonomskom smislu svaka je kriza ujedno i prilika. Danas je gotovo svako dvanaesto pivo koje se popije u Europskoj uniji bezalkoholno. Sve veća popularnost piva s 0,0 posto alkohola znači da, neovisno o vašem stavu o alkoholu, ipak imate piće po svom ukusu kojim možete nazdraviti.