S dolaskom hladnijih mjeseci mnogi stanovi ponovno otkrivaju stari problem — vlagu. Iako se često doživljava kao sezonska neugodnost, njezine posljedice mogu biti dugoročne i ozbiljne. Od stalnog osjećaja hladnoće i neugodnog mirisa plijesni, preko oštećenja zidova i namještaja, pa sve do utjecaja na zdravlje stanara, osobito djece i osoba sklonih respiratornim tegobama, vlaga u prostoru nije problem koji treba ignorirati.

Posebno su pogođeni stanari starijih zgrada, u kojima nema vanjske toplinske izolacije. Vlaga se tada najčešće pojavljuje u kutovima stanova, na mjestima gdje toplina slabije cirkulira, a zidovi ostaju hladni. Iako mnogi pokušavaju sanirati problem raznim brzim rješenjima, ona često donose samo privremeno olakšanje. Razumijevanje uzroka, posljedica i realnih mogućnosti sanacije ključno je za sprječavanje trajnih oštećenja i očuvanje ugodnog, sigurnog životnog prostora.

Upravo s takvim problemom suočio se i jedan Hrvat, koji se na Redditu obratio zajednici u potrazi za savjetom, nakon što su dosadašnji pokušaji ostali bez rezultata.

Kako se riješiti najvećeg neprijatelja svake kuće? Stručnjak iz Britanije otkrio trikove za borbu protiv vlage i plijesni

Vlaga u stanu nije samo estetski problem, već signal da je ravnoteža između topline, zraka i vlage narušena.

WIRESTOCK/GETTY IMAGES

Iskustvo iz prve ruke

„Pozdrav ljudi, živim na drugom katu. U kutovima stana imam vlagu, nemamo vanjsku toplinsku fasadu jer je zgrada starija. Prije dva tjedna sam obojao zidove antiplijesnom bojom, ali ne pomaže. Ima li netko neki savjet osim vanjske fasade? Čitao sam da bi mogla pomoći sanacijska žbuka — može li to stvarno pomoći? Hvala“, napisao je u objavi i zatražio pomoć.

Njegovo pitanje potaknulo je brojne komentare i savjete drugih korisnika koji su se, kako tvrde, godinama borili s istim problemom.

Korisni savjeti iz iskustva drugih

„Ja luftam svaki dan više puta, jednom tjedno s otvorenim ormarima i svim ostalim pootvaranim. Po kutovima imam sakupljače vlage, a u ormarima aktivni ugljen. Veš sušim u negrijanoj prostoriji s prozorom na kip. Kako je krenulo, trenutačna situacija je odlična. Ako se nešto pojavi, poprskam i prebrišem sredstvom na bazi varikine“, savjetovao je jedan korisnik.

Drugi ističe važnost kratkog, ali intenzivnog provjetravanja:

„Vlaga se izbacuje tako da na pet minuta potpuno otvoriš prozore i onda ih zatvoriš. Neće puno topline izaći, ali vlaga hoće. Prozor na kip izbacuje više topline nego vlage. Nije to samo do stolarije — veći su problem toplinski mostovi gdje se vlaga kondenzira. Meni je prije bila vlaga preko 80 %, a nakon izoliranja tavana pala je ispod 50 %.“

Treći korisnik detaljno opisuje rutinu:

„Obavezno otvoriš u isto vrijeme sve prozore i vrata barem dva puta dnevno po pet minuta — kad se probudiš i prije spavanja. Kad kuhaš, zatvoriš vrata drugih prostorija i otvoriš prozor u kuhinji, koji ostane otvoren barem deset minuta nakon kuhanja. WC isto — ako imaš ventilator, drži ga uključenim barem 30 minuta nakon tuširanja. Otvaranje prozora nekoliko minuta izbaci topli zrak, ali zidovi, podovi i namještaj zadržavaju toplinu. Ako ništa od toga ne pomogne, moguće je da negdje curi voda ili postoji pukotina koju ne vidiš, ali propušta vlagu.“

Jedan od komentatora potvrdio je da se dugoročno rješenje ipak svodi na izolaciju:

„Imao sam isti problem i riješio se tek postavljanjem vanjske toplinske izolacije. Čak nisam imao ni visoku vlagu u kući, ali se svejedno nakupljala u kutovima.“

Potom je naveo što mu je barem djelomično pomoglo prije postavljanja fasade:

• provjetravanje dva puta dnevno, sa svim prozorima otvorenima desetak minuta
• odmaknuti namještaj od zidova kako bi zrak mogao cirkulirati
• termoizolacijska unutarnja boja s dodatkom protiv plijesni (subjektivno poboljšanje)
• odvlaživač zraka, posebno učinkovit u kupaonici
• za uklanjanje plijesni jedino mu je pomogla varikina, razrijeđena s vodom u omjeru 50:50, uz obavezno provjetravanje i napuštanje prostora na nekoliko sati

Koliko često tijekom zime provjetravate dom? O tome ovisi razina unutrašnje vlage i razvoj plijesni!

Iako savjeti o redovitom provjetravanju, odvlaživačima zraka i antiplijesnim sredstvima mogu znatno ublažiti problem, iskustva brojnih stanara pokazuju da su to najčešće samo privremena rješenja. Kada su uzrok vlage hladni zidovi, toplinski mostovi i izostanak vanjske izolacije, dugoročno rješenje gotovo uvijek vodi u istom smjeru — prema kvalitetnoj toplinskoj fasadi.

Vlaga u stanu nije samo estetski problem, već signal da je ravnoteža između topline, zraka i vlage narušena. Prepoznati uzrok i reagirati na vrijeme može značiti razliku između stalne borbe s plijesni i doma koji je doista zdrav, ugodan i siguran za život.

Svoj primjerak zimskog broja magazina D&D jednostavno naručite putem webshopa!