Europa iz godine u godinu gori, a Nijemci i dalje odbijaju klime: Zašto je i dalje ne ugrađuju?

Dok je u zemljama poput SAD-a, Australije i Japana klimatizacija gotovo standard u svakom domu, u većem dijelu Europe, osobito u Njemačkoj, klima-uređaji još su uvijek rijetkost. Oko 90 posto Amerikanaca ima klima-uređaj u svom domu, dok ih u Europi posjeduje tek oko 20 posto stanovništva. U Njemačkoj taj udio iznosi samo oko 6 posto, piše Deutsche Welle.

Glavni razlog leži u činjenici da europske zemlje, posebno one na sjeveru kontinenta, tradicionalno nisu imale toliko ekstremne ljetne temperature. Kuće i stanovi građeni su tako da zadržavaju toplinu tijekom zime, a ne da pružaju zaštitu od velikih vrućina.

Međutim, klimatske promjene značajno mijenjaju situaciju. Ekstremni toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji, a temperature u Europi rastu brže nego što su znanstvenici predviđali. Istraživanja pokazuju da su temperature u lipnju 2026. bile čak dva do četiri stupnja Celzija više nego u sličnim razdobljima krajem 20. stoljeća.

Prema podacima Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC), ekstremni toplinski valovi u zapadnoj Europi rastu brže nego što su klimatski modeli predviđali. Analiza europskog istraživačkog partnerstva ClimaMeter pokazala je da su temperature u lipnju 2026. bile između dva i četiri stupnja Celzija više nego u usporedivim razdobljima krajem 20. stoljeća. Dodatno, studija talijanskih istraživača iz 2020. godine upozorava da će sve veća potreba za hlađenjem najviše pogoditi kućanstva s nižim prihodima, koja si često ne mogu priuštiti ugradnju i korištenje klima-uređaja.

U Njemačkoj je prodaja klima-uređaja i drugih sustava za hlađenje porasla za čak 75 posto između 2019. i 2024. godine, a kako se navodi u tekstu tručnjaci smatraju da će razdoblje niske zastupljenosti klima-uređaja u Europi uskoro završiti. Ipak, njihova ugradnja u Europi nije jednostavna. Mnoge starije zgrade i povijesne jezgre gradova nisu prilagođene postavljanju takvih sustava. Osim toga, mnogi građani žive u najmu pa ne žele ulagati velike iznose u nekretnine koje nisu njihovo vlasništvo.

Financijski aspekt također predstavlja problem. Sve veće cijene energije znače da mnogi Europljani ne mogu priuštiti rashlađivanje svojih domova. Prema istraživanjima koje navodi Deutsche Welle, čak 38 posto građana Europske unije tvrdi da si ne može priuštiti održavanje ugodne temperature tijekom ljeta.

Stručnjaci upozoravaju da hlađenje više nije luksuz, već pitanje javnog zdravlja. Svake godine u Europi deseci tisuća ljudi umiru zbog posljedica ekstremnih vrućina, a posebno su ugroženi stariji građani, djeca i osobe s nižim prihodima. S druge strane, klima-uređaji imaju i negativan utjecaj na okoliš. Hlađenje troši velike količine električne energije, a ako se ona proizvodi iz fosilnih goriva, dodatno doprinosi globalnom zagrijavanju. Neke studije pokazuju i da klima-uređaji mogu povećati vanjsku temperaturu u gradovima, stvarajući začarani krug sve većih potreba za hlađenjem.

Zbog toga stručnjaci, kako piše DW, zagovaraju i druga rješenja, primjerice bolju izolaciju zgrada, vanjske rolete i tende, više zelenih površina, sadnju drveća, korištenje toplinskih pumpi te razvoj sustava daljinskog hlađenja. Moderne tehnologije i umjetna inteligencija također mogu učiniti nove klima-uređaje znatno učinkovitijima i ekološki prihvatljivijima.

Iako Europa i dalje zaostaje za ostatkom svijeta po broju klima-uređaja, sve češći toplinski valovi pokazuju da će se odnos prema hlađenju i klimatizaciji u nadolazećim godinama vjerojatno značajno promijeniti.

U prodaji je ljetni broj magazina Dom&Dizajn!

D&D/