Čistite podove, usisavate tepihe, brišete kuhinjske radne površine i redovito perete kupaonicu, ali postoji velika šansa da jednu važnu površinu u domu mjesecima, neki čak i godinama, gotovo uopće ne dirate. Riječ je o gornjoj strani namještaja, prostoru iznad ormara, kuhinjskih elemenata, polica i visokih komoda koji je često izvan vidokruga.
A što ne vidimo, ne moramo ni čistiti, zar ne?
Ne. Moramo.
Jer upravo ondje može nastati prilično impresivan – i opasan – sloj prašine. Nije riječ samo o neuglednoj sivoj naslazi. Kućna prašina složena je mješavina različitih čestica koje u dom ulaze izvana ili nastaju svakodnevnim životom, piše portal Maid to Shine. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) navodi da kućna prašina može sadržavati pelud, spore plijesni, životinjsku dlaku i perut, grinje i njihove ostatke, čestice kože i kose, zemlju i prašinu izvana, ali i čestice nastale kuhanjem i čišćenjem. U nekim slučajevima u kućnoj prašini mogu se pronaći i pesticidi, usporivači gorenja, plastika te određene kemikalije i teški metali.
Zato o gornjem dijelu ormara ne smijemo razmišljati samo kao o mjestu koje skuplja prašinu, nego kao o svojevrsnom rezervoaru čestica koje se u svakom trenutku mogu naći u zraku koji udišemo. Problem je u tome što prašina koja miruje na površini ne ostaje nužno tamo. Stručnjaci upozoravaju da se taložena prašina lako podiže u zrak tijekom hodanja, čišćenja, brisanja, usisavanja i drugih uobičajenih aktivnosti.
Poseban problem predstavljaju alergeni. Kućna prašina može sadržavati grinje, pelud, plijesan i alergene kućnih ljubimaca, a upravo su takve čestice među poznatim okidačima alergijskih reakcija i simptoma astme. EPA navodi da biološki kontaminanti u zatvorenim prostorima mogu uzrokovati ili pogoršati simptome poput kihanja, upale nosa, kašlja, stezanja u prsima, piskanja i otežanog disanja kod osjetljivih osoba.
To, međutim, ne znači da će svatko tko nekoliko mjeseci nije obrisao vrh ormara razviti zdravstveni problem. Rizik uvelike ovisi o tome što se nalazi u prašini, koliko je ima, kakva je ventilacija, kakva je vlažnost u prostoru te postoji li kod ukućana osjetljivost na određene alergene. No za osobe koje imaju alergije ili astmu kontroliranje količine kućne prašine ima mnogo više smisla nego za osobe koje na nju nisu posebno osjetljive.
Grinje su pritom zanimljiv dio priče. One vole toplinu i vlagu, a EPA navodi da su upravo grinje iz kućne prašine jedan od snažnih bioloških alergena te da im pogoduju topli i vlažni uvjeti. Zato održavanje odgovarajuće razine vlažnosti u domu ima važnu ulogu u kontroli njihova razmnožavanja. EPA preporučuje relativnu vlažnost od otprilike 30 do 50 posto, odnosno manje od 60 posto kao gornju granicu za smanjenje problema povezanih s vlagom.
Na gornjim površinama namještaja postoji još jedan problem koji je posebno izražen u kuhinji. Ako iznad kuhinjskih elemenata postoji otvoren prostor, na njemu se osim prašine mogu taložiti i čestice nastale kuhanjem. EPA izričito navodi kuhanje među izvorima čestica u unutarnjem prostoru. Kad se takve čestice pomiješaju s masnoćom koja nastaje prženjem i drugim termičkim postupcima, površina s vremenom može postati ljepljiva, a na nju se još lakše hvata nova prašina.
Zato je gornja strana kuhinjskih elemenata često mnogo prljavija nego što izgleda. Dovoljno je prijeći prstom po površini i vrlo brzo postane jasno koliko se materijala ondje nakupilo.
Slična situacija događa se na vrhovima visokih ormara u spavaćim sobama, dnevnim boravcima i hodnicima. Ondje se uglavnom nakuplja suha prašina, ali ona i dalje može sadržavati različite alergene. EPA preporučuje redovito čišćenje tvrdih površina, a za prašinu posebno savjetuje vlažno brisanje jer se tako smanjuje količina prašine koja se ponovno raspršuje u zrak.
Zanimljivo je i da nije uvijek dobro pokušati problem riješiti agresivnim kemijskim sredstvima. Ako se prašina samo ukloni, već ste napravili važan dio posla. Za većinu uobičajenih tvrdih površina EPA navodi da su za rutinsko čišćenje uglavnom dovoljni čista voda i deterdžent. Istodobno upozorava da nepravilna uporaba sredstava za čišćenje može uzrokovati iritaciju očiju, nosa i grla te druge zdravstvene probleme, a posebno naglašava da se različita sredstva za čišćenje nikada ne smiju međusobno miješati.
Još jedna stvar koju vrijedi imati na umu jest način čišćenja. Suho brisanje peruškom ili krpom može dio prašine samo premjestiti s jedne površine na drugu ili je podignuti u zrak. Zato je vlažna krpa praktičniji izbor za tvrde površine. EPA također upozorava da čišćenje samo po sebi može privremeno povećati količinu čestica u zraku, pa je dobro osigurati ventilaciju kada je to moguće.
Posebnu pažnju treba obratiti ako u domu žive osobe s alergijama ili astmom. CDC u svojim preporukama za smanjenje izloženosti grinjama savjetuje redovito usisavanje tepiha i podova, pranje posteljine te održavanje relativne vlažnosti oko 30 do 50 posto.
Dakle, ne postoji razlog za paniku ako ste upravo shvatili da ne pamtite kada ste posljednji put očistili vrh ormara – ali postoji dobar razlog da ga uvrstite u povremeno veliko čišćenje. Posebno ako je riječ o kuhinji, ako imate kućne ljubimce, ako je prostor sklon nakupljanju prašine ili ako u domu žive osobe osjetljive na alergene.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....