Vlažne mrlje, ljuštenje boje i neugodan miris ustajalosti problemi su s kojima se susreću brojna kućanstva, osobito tijekom hladnijih mjeseci. No prije nego što posegnete za novom kantom boje ili skupim sredstvima protiv plijesni, vrijedi isprobati jednostavan trik za koji vam je potreban samo komad aluminijske folije. Nakon 24 do 48 sati mogao bi vam pomoći otkriti dolazi li vlaga iz zraka u prostoriji ili iz samog zida.

Pojava vlage na zidovima jedan je od onih problema koje je lako previdjeti dok ne postanu ozbiljni. Sve obično počinje gotovo neprimjetno – malom tamnom mrljom u kutu prostorije, promjenom boje uz prozor ili dijelom zida na kojem se boja počinje ljuštiti. S vremenom se mrlje šire, a nerijetko ih prati i neugodan miris koji upućuje na dugotrajno zadržavanje vlage.

Iako je prvi poriv mnogih vlasnika stanova prebojiti oštećenu površinu ili posegnuti za sredstvom protiv plijesni, takvi zahvati često donose samo privremeno poboljšanje. Ako se ne ukloni uzrok, problem će se prije ili poslije ponovno pojaviti.

Upravo zato važno je utvrditi odakle vlaga dolazi. Je li riječ o kondenzaciji koja nastaje zbog povećane vlažnosti zraka i hladnih zidova ili o vodi koja prodire kroz građevinsku konstrukciju?

Odgovor ponekad može ponuditi iznenađujuće jednostavan kućni test.

Na kanadskom portalu The Weather Network novinar Nathan Coleman predstavio je praktičnu metodu za koju su potrebni samo aluminijska folija i ljepljiva traka. Test ne zahtijeva posebnu opremu, a može poslužiti kao prvi korak u prepoznavanju problema s vlagom.

Pogledajte video!

Zašto baš aluminijska folija?

Tajna je u svojstvima materijala. Aluminijska folija gotovo je nepropusna za vodenu paru, pa njezinim pričvršćivanjem na zid stvaramo malu izoliranu površinu na kojoj možemo promatrati kako se vlaga ponaša.

Ako se kapljice vode pojavljuju na vanjskoj strani folije, okrenutoj prema prostoriji, to može upućivati na kondenzaciju vlage iz zraka. S druge strane, ako se vlaga zadržava između folije i zida, moguće je da dolazi iz samog građevinskog materijala.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da je riječ o orijentacijskom testu, a ne o pouzdanoj dijagnostičkoj metodi. Naime, vlaga u zidu može nastati iz različitih razloga, uključujući prodor oborinske vode, probleme s instalacijama, kapilarnu vlagu, ali i kondenzaciju unutar konstrukcije.

Kako napraviti test koji traje 48 sati?

Postupak je jednostavan, a sve što vam je potrebno vjerojatno već imate kod kuće.

Najprije odaberite dio zida na kojem ste primijetili tamnu mrlju, vlažnu površinu ili druge znakove mogućeg problema. Površinu nježno obrišite suhom krpom i pričekajte da se osuši.

Zatim odrežite komad aluminijske folije veličine približno 20 × 20 centimetara ili nešto veći ako je zahvaćeno područje šire.

Foliju položite na odabrani dio zida i pažljivo je pričvrstite slikarskom ljepljivom trakom. Važno je dobro zalijepiti sva četiri ruba kako između folije i zida ne bi mogao slobodno cirkulirati zrak.

Prije postavljanja preporučljivo je provjeriti kako traka djeluje na boju, osobito ako je riječ o osjetljivoj ili već oštećenoj površini.

Nakon toga preostaje samo pričekati. Foliju ostavite na zidu između 24 i 48 sati, a zatim provjerite jesu li se na njoj pojavile kapljice vode ili tragovi vlage.

VITALINA NAKONECHNA/GETTY IMAGES

Što znači ako su kapljice na vanjskoj strani folije?

Ako se vlaga pojavila na strani folije okrenutoj prema prostoriji, a površina ispod nje ostala je suha, vjerojatno je riječ o kondenzaciji.

Takva pojava osobito je česta tijekom jeseni i zime, kada se topli zrak iz grijanih prostorija susreće s hladnim površinama zidova.

Kuhanje, tuširanje, sušenje rublja u zatvorenom prostoru i nedovoljno prozračivanje povećavaju količinu vodene pare u zraku. Kada ona dođe u dodir s dovoljno hladnom površinom, pretvara se u sitne kapljice vode.

Upravo zato kondenzaciju često primjećujemo na prozorima, u kutovima prostorija, iza velikih ormara i na vanjskim zidovima.

Ako test upućuje na kondenzaciju, prvi korak trebao bi biti poboljšanje ventilacije i smanjenje prekomjerne vlažnosti zraka.

Redovito kratko i intenzivno prozračivanje, korištenje kuhinjske nape i kupaonskog ventilatora te izbjegavanje sušenja velikih količina rublja u slabo prozračenim prostorijama mogu pomoći u smanjenju problema.

Korisno je i odmaknuti velike komade namještaja nekoliko centimetara od hladnih vanjskih zidova kako bi zrak mogao bolje cirkulirati.

U prostorijama u kojima se vlaga stalno zadržava može pomoći i odvlaživač zraka, no ako je uzrok izražen toplinski most ili nedovoljna toplinska izolacija, samo prozračivanje možda neće biti dovoljno.

A što ako se vlaga pojavila iza folije?

Ako nakon uklanjanja folije primijetite da je mokra njezina strana okrenuta prema zidu ili da je površina zida ispod nje vlažna, to može upućivati na vlagu koja dolazi iz građevinskog materijala.

Takav rezultat zahtijeva dodatnu pozornost jer uzroci mogu biti različiti.

U starijim zgradama problem može biti povezan s dotrajalom hidroizolacijom ili kapilarnim podizanjem vlage. Na vanjskim zidovima moguće je prodiranje oborinske vode kroz oštećenu fasadu ili pukotine, dok se na pojedinim mjestima vlaga može pojaviti zbog neispravnih vodovodnih instalacija.

Ipak, mokra površina iza folije nije sama po sebi dokaz curenja cijevi ili prodora kišnice. Vlaga se može zadržavati i zbog kondenzacije unutar zida, pa je za utvrđivanje točnog uzroka ponekad potreban stručni pregled.

Posebnu pozornost obratite na mrlje koje se povećavaju nakon obilnih kiša, zidove koji ostaju vlažni i nakon duljeg suhog razdoblja te površine na kojima se boja odvaja, a žbuka počinje propadati.

U takvim slučajevima prebojivanje zida neće riješiti problem. Potrebno je pronaći i ukloniti izvor vlage prije bilo kakvih završnih radova.

Što ako folija nakon dva dana ostane potpuno suha?

Ni takav rezultat ne znači nužno da problema nema.

Vlaga se u stambenim prostorima često pojavljuje povremeno, ovisno o vremenskim uvjetima, temperaturi, načinu grijanja i svakodnevnim navikama ukućana.

Primjerice, zid koji je suh tijekom nekoliko sunčanih dana može ponovno postati vlažan nakon obilne kiše. Slično tome, kondenzacija može biti izraženija tijekom hladnih noći, a gotovo neprimjetna kada vanjske temperature porastu.

Zato test, ako je potrebno, možete ponoviti u razdoblju kada se problem najčešće pojavljuje.

Važno je znati i da aluminijska folija ne može otkriti prisutnost plijesni unutar zida niti pokazati koliko se eventualno oštećenje proširilo.

Jednostavan trik koji može spriječiti nepotrebne troškove

Prednost ovog testa nije u tome što može zamijeniti stručnjaka, nego u tome što vlasnicima stanova i kuća omogućuje da bez posebnih troškova naprave prvi korak prema razumijevanju problema.

Upravo to naglašavaju i stručnjaci koji se bave kvalitetom zraka u zatvorenim prostorima i problemima vlage: prije sanacije važno je razlikovati posljedice od uzroka.

Jer nije svaka vlažna mrlja znak ozbiljnog građevinskog problema, kao što ni svaka pojava plijesni nije posljedica isključivo nedovoljnog prozračivanja.

Ponekad će biti dovoljno promijeniti svakodnevne navike, poboljšati ventilaciju ili smanjiti vlažnost zraka. U drugim slučajevima bit će potrebno provjeriti instalacije, hidroizolaciju ili stanje vanjskih zidova.

U svakom slučaju, prije nego što ponovno posegnete za bojom i kistom, možda vrijedi iskušati ovaj jednostavan trik s aluminijskom folijom.

Dva dana strpljenja mogla bi vam pomoći da izbjegnete nepotrebne troškove i, što je još važnije, usmjeriti vas prema trajnom rješenju problema.