Nakon dugog i vrućeg ljeta, dolazak hladnijih jesenskih dana donosi promjene koje ne osjećamo samo mi, nego i naši domovi. Vrata koja su se donedavno zatvarala bez ikakvih poteškoća odjednom zapinju, oko prozorskih okvira pojavljuju se sitni razmaci, a na zidovima i stropovima primjećujemo pukotine kojih prije nije bilo. Ponekad se čuju i neobični zvukovi škripanja ili pucketanja, zbog kojih se možemo zapitati događa li se s kućom nešto ozbiljno.
Iako takve pojave mogu djelovati zabrinjavajuće, u mnogim slučajevima riječ je o prirodnoj reakciji građevinskih materijala na promjene temperature i vlažnosti zraka. Naime, kuće nisu potpuno nepomične konstrukcije. Njihovi se dijelovi neprestano, iako uglavnom neprimjetno, šire, skupljaju i pomiču.
No kako prepoznati bezazlene sezonske promjene, a kada je vrijeme za stručnu pomoć? Građevinski inženjer Cameron Archer-Jones za britanski Good Housekeeping objasnio je što se događa s našim domovima, zašto su neki objekti osjetljiviji od drugih i na koje znakove treba posebno obratiti pozornost.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Zašto se vrata odjednom teško zatvaraju?
Jedan od najčešćih problema koji vlasnici kuća i stanova primjećuju s promjenom godišnjih doba jesu vrata koja počinju zapinjati. Ponekad je potrebno malo više snage da bismo ih zatvorili, a u nekim slučajevima više uopće ne pristaju pravilno u okvir.
Razlog se često krije u materijalu od kojeg su izrađena. Drvo je posebno osjetljivo na vlagu jer je upija iz okolnog zraka, zbog čega može nabubriti i promijeniti dimenzije. Zato drvena vrata koja su tijekom suhih ljetnih mjeseci savršeno funkcionirala u jesen mogu početi zapinjati.
„Svi se materijali šire i skupljaju zbog promjena temperature, a neki mijenjaju svoje dimenzije i zbog promjene sadržaja vlage”, objašnjava Archer-Jones.
Pritom je važno znati da različiti građevinski materijali ne reagiraju jednakom brzinom. Primjerice, prozorski okvir izložen sunčevoj toplini može se proširiti prije zida koji ga okružuje. Takva razlika stvara pritisak na spojevima, što ponekad rezultira karakterističnim zvukovima pucketanja.
Zato kuća tijekom promjene vremena može djelovati kao da „radi”, odnosno kao da se njezini pojedini dijelovi pomiču. Takvi su pomaci najčešće vrlo mali, a građevine su projektirane tako da ih mogu podnijeti. Međutim, spojevi između različitih materijala s vremenom mogu oslabjeti, a pomaci se ne moraju uvijek potpuno poništiti kada se temperatura vrati na prijašnju razinu.
Vlaga može biti veći problem nego što mislimo
Osim temperaturnih razlika, važnu ulogu ima i vlaga, osobito tijekom jesenskih i zimskih mjeseci. Kada se poveća vlažnost zraka, a unutarnje površine zidova i prozora ostanu hladne, raste mogućnost nastanka kondenzacije. Vlaga se tada može zadržavati na površinama i prodirati u određene materijale.
„S povećanjem vlažnosti zraka raste rizik od kondenzacije unutar doma ako je temperatura površina preniska. To može dovesti do upijanja vlage i širenja drva te proizvoda od drva” ističe Archer-Jones.
Takve promjene mogu biti posebno izražene u prostorijama koje se slabije prozračuju, poput kupaonica, kuhinja ili prostorija u kojima se često suši rublje. Osim što može utjecati na drvenu stolariju, prekomjerna vlaga dugoročno može pridonijeti oštećenju završnih obloga i pojavi plijesni. Zato je pravilna ventilacija jedan od važnijih načina održavanja zdravih uvjeta u domu.
Pukotine na zidovima mogu biti ozbiljniji problem
Iako su manje pukotine često posljedica prirodnog širenja i skupljanja materijala, postoje situacije u kojima uzrok treba potražiti dublje, doslovno ispod kuće.
Naime, promjene u vlažnosti tla mogu izazvati njegovo pomicanje. To se osobito odnosi na glinovita i muljevita tla, koja reagiraju na razdoblja obilnih kiša, dugotrajne suše ili curenje vode.
Kada se tlo ispod temelja ne pomiče ravnomjerno, pojedini dijelovi građevine mogu biti izloženi različitim opterećenjima. Posljedica mogu biti pukotine na zidovima, deformacije otvora te otežano zatvaranje vrata i prozora.
„To je osobito problematično kada se pomicanje ne događa ravnomjerno. U izraženijim slučajevima to je čest uzrok pucanja zidova i problema s vratima i prozorima” objašnjava stručnjak.
Pritom nije svaka pukotina znak problema s temeljima. Ipak, ako se oštećenja pojavljuju na više mjesta, povećavaju se ili ih prate druge promjene, potrebno je utvrditi njihov uzrok.
Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na spojeve između izvorne građevine i naknadno dograđenih dijelova kuće. Na takvim mjestima različiti dijelovi konstrukcije mogu reagirati drugačije, pa su pukotine ponekad uočljivije.
Kada je vrijeme za poziv stručnjaku?
Sitne pukotine koje se ne mijenjaju tijekom vremena uglavnom nisu razlog za veliku zabrinutost. Međutim, postoje znakovi koje ne bi trebalo zanemariti. Archer-Jones savjetuje stručni pregled ako pukotine postaju šire ili dulje, ako se njihov broj povećava ili ako dolazi do odvajanja i otpadanja dijelova žbuke.
Kao važan znak upozorenja navodi pukotine širine veće od približno 2 do 5 milimetara, osobito ako su praćene drugim oštećenjima. Ipak, jedna pukotina ne znači automatski da je konstrukcija ugrožena. Mnogo je važnije pratiti razvija li se problem i pojavljuje li se više različitih znakova istodobno.
Ako vrata povremeno zapinju ili se pojavi sitna pukotina koja se ne širi, dovoljno je pratiti stanje. Ako se oštećenja povećavaju, pojavljuju na više mjesta ili počinju utjecati na normalno korištenje vrata i prozora, stručni pregled najbolji je način da se utvrdi pravi uzrok i spriječe veći problemi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....