Tržište nekretnina u Splitu

Ponekad se čini da cijene nekretnina osciliraju baš poput temperatura: jučer je bilo -5°C, danas je 7°C, a sutra će, primjerice, opet biti -5°C. Tako i statistički podaci pokazuju da prodavatelji podižu i spuštaju cijene svojih nekretnina iz mjeseca u mjesec. Naime, siječanj je donio nove promjene u cijenama stanova, a statistike portala Crozilla ukazuju kako je u nekim gradovima, naročito na Jadranu, nakon duljeg vremena prekinut negativan trend pada cijena, dok određeni gradovi bilježe i višemjesečni porast. No, krenimo redom.

Blaga, jedva zamjetna promjena zabilježena je u većini gradova, dok izraženiji mjesečni porast od 5,2 posto bilježi Split. U gradu pod Marjanom prodavatelji su za stanove u prosjeku tražili 2124 eura po kvadratu.

Igra s brojkama

Po visini cijene opet se isticao Dubrovnik, inače naš najskuplji grad, no cijene su ispod razine od 3000 eura po kvadratu. Prosječna tražena cijena na jugu Hrvatske tako je iznosila 2899 eura, što je porast od tek 0,1 posto. Isti postotak mjeri se i u Rijeci gdje se cijene kreću oko 1378 eura po kvadratu. Porast oglašavanih stanova na portalu Crozilla bilježi se i u Šibeniku (0,9 posto), Puli (1,1 posto) te Zadru (1,7 posto).

Šibenskim stanovima cijena je tako porasla na 1411 eura, u Puli je iznosila 1306 eura, a u Zadru 1733 eura po kvadratu. Iako treba uzeti u obzir da je riječ o traženim cijenama, valja se poigrati brojkama. Split i Pula jedini su gradovi koji bilježe višemjesečni porast cijena stanova: Split od listopada, kada je prosječna cijena iznosila 1976 eura po kvadratu, a Pula od studenoga prošle godine, kada su se stanovi prodavali po prosječnoj cijeni od 1272 eura po kvadratu.

Bjelovar kao iznimka

Tako ispada kako su splitski stanovi u četiri mjeseca u prosjeku poskupjeli za 148 eura po kvadratu, odnosno u zadnjih mjesec dana za čak 105 eura po kvadratu. Cijena pulskih stanova, pak, porasla je od studenoga za 34 eura po kvadratu. Porast oglašavanih stanova u odnosu na prosinac 2014., dakle, vidljiv je u gradovima uz more, dok je na kontinentalnom dijelu iznimka tek Bjelovar, u kojem su prosječne tražene cijene stanova zabilježile porast od 0,6 posto, odnosno za kvadrat se u prosjeku tražilo 875 eura.

S druge strane, najveći mjesečni pad cijena bilježi Zagreb, u kojem se za kvadrat stana tijekom siječnja tražilo 1562 eura, što je 0,8 posto manje no mjesec ranije. Varaždinskim je stanovima cijena pala za 0,4 posto, a prosječna tražena cijena iznosila je 1113 eura po kvadratu. U Osijeku se pak tražilo 992 eura po kvadratu, što na mjesečnoj razini predstavlja pad od neznatnih 0,2 posto.

Kuće jeftinije od stanova 9 posto

Unatoč dubokoj krizi, cijena kvadrata očito ne igra odlučujuću ulogu kod kupnje nekretnine. Naime, opće je poznato da najveća potražnja vlada za stanovima, dok su kuće u drugom planu, iako su prema podacima portala Crozilla tijekom siječnja u prosjeku bile povoljnije za oko 9%.

U gradu pod Marjanom za stanove se u prosjeku traži 2124 eura po kvadratu

– Taj podatak i nije toliko neobičan, s obzirom na to da su u mnogim velikim gradovima cijene kuća glašene po cijenama nižim i od 500 eura po kvadratu, dok su stanovi po tim cijenama gotovo “endemični” slučajevi – kažu stručnjaci s portala Crozilla i dodaju kako su prosječne tražene cijene kvadrata tijekom siječnja išle na ruku kupcima kuća u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku – jer su tamo one bile niže nego cijene stanova.

Najveća razlika između traženih cijena kuća i stanova vidljiva je u Osijeku, gdje su cijene stanova više za 34,5 posto. Pretvoreno u financijsku vrijednost, to daje razliku od čak 342 eura po kvadratu. U Zagrebu je ta razlika iznosila 294 eura po kvadratu (18,8 posto), u Zadru 213 eura (12,3 posto), a u Rijeci 192 eura po kvadratu (13,9 posto).Ipak, u pojedinim gradovima je situacija drugačija. Pulske su kuće skuplje od stanova za 2,3 posto, odnosno 30 eura po kvadratu. U Splitu je ta razlika 123 eura po kvadratu, a u Dubrovniku 183 eura po kvadratu.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!