STRANCI SVE MANJE ULAŽU NA NAŠEM TRŽIŠTU

Slovenci, Nijemci i Talijani u tri godine kupili samo 13.800 nekretnina u Hrvatskoj

Dok pojedini mediji susjednih istočnih zemalja ističu kako se njihovo tržište nekretnina zahvaljujući inozemnim kupcima polako oživljava, mi se ne možemo pohvaliti pozitivnim aktivnostima na tržištu. Naročito ne onih inozemnih kupaca.

Naime, kretanje prometa nekretninama stranih državljana prati negativne trendove hrvatskog tržišta pa se svake godine, od nastupanja krize, bilježi sve manje kupoprodaja. Tako je prema podacima Porezne uprave, koje donosi Zanin bilten, u Hrvatskoj 2010. ukupno 5445 stranih državljana steklo nekretninu, da bi u 2011. broj pao na 5087. Nadalje, prema prvim i nepotpunim podacima Porezne uprave, u 2012. zabilježeno je 35 posto manje kupoprodaja nego godinu prije. Konkretnije, u 2012. je samo 3351 stranac stekao nekretninu u Hrvatskoj. Međutim, treba imati na umu, upozorava se u biltenu, da su u tim podacima obuhvaćene transakcije samo onih državljana čije države imaju reciprocitet s Hrvatskom, što znači da nije pokriven nepoznat broj kupnji ostalih stranaca koji su nekretninu stekli kupnjom tvrtke.

Najviše se kupuju kuće i vile na obali, ali i poslovni prostori u Zagrebu

Podsjetimo, državljani zemalja članica Europske unije još od 2009., kada je potpisan sporazum o pridruživanju, mogu nesmetano, pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, kupovati nekretnine u Hrvatskoj i obratno. S druge strane, za strance koji nisu državljani zemalja članica, za kupnju nekretnine potrebna je suglasnost Ministarstva pravosuđa, ali samo ako Hrvatska s tim zemljama ima potpisan ugovor o reciprocitetu. Ako ne postoji ugovor o reciprocitetu, državljani tih zemalja mogu stjecati nekretnine jedino ako imaju otvorenu tvrtku u Hrvatskoj.

No, vratimo se statističkim podacima. Od 2010. do 2012. ukupno je zabilježeno samo 13.883 kupoprodaja. Usporedbe radi, ta je brojka i više nego duplo manja od ukupnih transakcija u 2012., kada ih je bilo 32.000, ali i od onih u 2013., kada ih je bilo oko 30.000. U tri statistički obrađene godine najviše nekretnina stekli su državljani Slovenije (čak 40,86 posto), zatim Nijemci (12,66 posto) i Talijani (11,34 posto). Slijede ih Austrijanci, Mađari, Šveđani…

Valja spomenuti da, ovisno o namjeni, razlikujemo dvije vrste kupnje. Prva je u svrhu investicije, kada stranci ozbiljnije pristupaju potrazi nekretnine, angažiraju agencije, samostalno pretražuju portale i izravno pregledavaju nekretnine, a najčešće je tražena nekretnina takvih kupaca u priobalnom području s turističkim potencijalom ili stanovi i poslovni prostori u središtima većih gradova. Druga je kupnja za vlastitu potrebu.

Tada su kupci ležerniji u potrazi, češće kupuju stihijski, u kontakt s nekretninom najčešće dođu izravno, tijekom putovanja svidi im se neka lokacija pa se počnu raspitivati o mogućnostima kupnje, ili alternativno – odluče se za kupnju u nekoj zemlji pa tek tada počnu pretraživati ponudu putem agencija i portala.

– Interes za ulaganje u nekretnine postoji za poslovne i turističke sadržaje, ali i za gradnju apartmanskih i stambenih prostora. Stranci, baš kao i domaći kupci, traže povoljniju nekretninu na privlačnoj lokaciju, bez obzira je li riječ o zemljištu, već postojećem objektu ili starijoj kući koja zahtijeva adaptaciju. Bitna im je realna cijena, a kako bi to pronašli angažiraju posebne konzultante koji detaljno istražuju tržište, lokaciju, cijene, okolnosti, mogućnosti… – navodi se u Zaninom biltenu. Najveći broj nekretnina koje stranci kupuju nalaze se na našoj obali, a to su ponajprije kuće i vile u Dubrovniku, Splitu, Opatiji i na otocima. Istra je već godinama sinonim za luksuz i elitni turizam, a zanimanje za kupnju u toj regiji posebno iskazuju Rusi, Englezi, Talijani i Slovenci.

Općenito, strane osobe traže luksuzne vile prvi red do mora, na prostranim parcelama s prekrasnim pogledom i zelenilom, bazenom, teniskim terenom… Atraktivan im je i Zagreb kao glavni grad, ali se u njemu najviše odlučuju za kupnju poslovnih prostora, a tada vlo često osnivaju tvrtke te na osnovi toga stječu druge nekretnine.

No, s obzirom na to da je u 2013. bilo 10 posto manje transakcija nego 2012. godine, za očekivati je da će podaci Porezne uprave za minulu godinu pokazivati daljnji negativni trend. Mnoge agencije za nekretnine stoga nerijetko ističu kako spas za tržište nekretnina nisu državljani Europske unije, nego upravo oni za koje ne vrijedi načelo reciprociteta, poput bogatih i vrlo zainteresiranih Rusa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 02:38