Poskupjeli stanovi od 40 do 60 kvadrata, ostali sve povoljniji

Najam sve popularniji nesigurnost i strogi kreditni uvjeti odbijaju građane od kupnje

Dobar dan, vidio sam vaš oglas za najam stana na Pantovčaku, iznad Britanca, zainteresirano sam nazvao. “Recite”, odgovorio je glas s druge strane. “Pa, čini mi se da je cijena od 750 eura mjesečno, za stan površine 85 kvadrata, ipak malo previše. Bi li prošlo za 500 eura?”, pokušao sam. “Ne, stan je već iznajmljen. Za 1000 eura mjesečno”, zadovoljno je istaknuo najmodavac.

Nezaobilazno cjenkanje

“Zamisli, za moderno uređen dvosoban stan od 85 kvadrata s vrtom, što mi je bilo važno zbog psa, u staroj obiteljskoj vili, netko će davati 1000 eura mjesečno. Pa zar nije i 750 eura previše? Ili su cijene odjednom naglo skočile?”, kaže mi kolega, prepričavajući potragu za novim stanom. Čudno, pomislila sam. Ili je riječ o iznimci, ili najmoprimcu koji nije ni svjestan da se “preveslao” ako je ponudio tu cijenu, ili pak o najmodavcu koji nije bio zainteresiran za pregovaranje s kolegom pa ga je na ovaj način odbio. Da je jedna od te tri opcije točna, potvrđuje mi i Nathalie Besedić iz agencije Besedić nekretnine. – Riječ je o gotovo nezamislivoj situaciji jer se danas svi pokušavaju cjenkati barem za 50 eura.

Nerealno je očekivati povećanje cijene, pogotovo ako je oglas bio na određen iznos – komentira Nathalie Besedić. No, pitam ju je li ipak zabilježeno povećanja cijena, i to izvan vrhunca sezone, tradicionalno uoči početka akademske godine. – Trenutačna situacija na tržištu nekretnina ne razlikuje se bitno od prošlogodišnje. Međutim, kada je zbog energetskih certifikata mnogo nekretnina povučeno iz prodaje, najveća aktivnost u agencijama je najam, stoga možemo reći da je najam trenutačno popularniji od kupnje stana. Još je jedan jednostavan i logičan razlog: cijene su povoljnije nego rata kredita za kupnju stana podignutog u banci, uzimajući u obzir da je rata u velikom dijelu kamatni dio, a ne glavnica – kaže i ističe da se najam u Hrvatskoj po svim statistikama više isplati. – Dok se u Hrvatskoj ne promijeni način kreditiranja i ne padne kamatna stopa, bit će povećano zanimanje za najam nekretnina. U Hrvatskoj ih ima mnogo i omjer ponude i potražnje je 80:20 – napominje.

Razglednica iz Hrvatske

Cijene nisu porasle, ali niti pretjerano pale, kaže i dodaje da se, nažalost, dogodila situacija koju naziva “razglednica iz Hrvatske” i pojašnjava kako pritom misli na to da vlasnici iznajmljuju nekretnine prema svojim potrebama. – Tako, recimo, možete naći lijep stan od 100 kvadrata za 500 eura, jer je vlasniku potreban bilo kakav novac, iako je realna cijena tog istog stana 700 do 800 eura. No, površinom velike nekretnine dosta je teško iznajmiti, ali tu se više ne radi o cijeni najma nego o režijskim troškovima, koji mogu biti beskrupulozno visoki da u pojedinim slučajevima iznose 50 posto najamnine, što je potencijalnim podstanarima previše – kaže. Cijene stanova koji zaista vrijede ne padaju. I dalje su najtraženiji manji stanovi, kaže, u strogom centru Zagreba i popularnim naseljima koji nude bogatu infrastrukturu. Najprometnija poslovna zona, Radnička, kao i njezina okolica, također visoko kotiraju radi visoke kvalitete i dobrog okruženja, a na cijeni su i mali apartmanski stanovi u novogradnjama dobrog energetskog razreda. Zelena zona u tom je rangu, dodaje, pala na minimum.

(Ne)plodno razdoblje

– Što se tiče “plodnog” i “neplodnog” razdoblja najma u godini, možemo kategorično reći da je razdoblje od lipnja do rujna najbolje. Iz dugogodišnjeg iskustva potpisujem da ne idem na godišnji odmor dok se posljednji student ne upiše na fakultet. Potražnja stanova za studente počinje već krajem svibnja i početkom lipnja. U to vrijeme se i većina stanova starijih studenata radužuje pa je tada i ponuda najveća. U tom trenutku stanovi se mogu birati, a cijene su različite. Ovisi, jasno, sve o kategoriji i stupnju uređenosti nekretnine. Krajem kolovoza opet dolazi val studenata koji se nisu uspjeli upisati u prvom roku, pa u drugom budu uspješniji. U tom razdoblju već ima problema sa stanovima pa su cijene nešto više – kaže.

Različiti kriteriji i uvjeti

Kada je o potražnji riječ, situacija je drukčija. Parovi ili samci najviše traže potpuno namještene stanove površine između 40 i 60 četvornih metara s parkirališnim mjestom do otprilike 400 eura. Sa studentima je drukčije. Ako ih je više, traže što veći i što povoljniji prostor pa, nažalost, pristaju na lošu kvalitetu stana, koji praktički ne zadovoljavaju uvjete za život. S druge strane, mnogo je slučajeva u kojima bi i podstanari mogli aktivnije sudjelovati u održavanju nekretnine, plaćanju najma… No, to je već druga tema. Sigurno je da će tako biti sve dok se ova vrsta djelatnosti ne regulira zakonom, koji bi bio usklađen s propisima Europske unije.

Najamnine 100 eura niže no 2008. godine

Tijekom veljače cijene najma bile su uvjerljivo najviše u centru grada, dok su najniže, analiziramo li stanove po površini, varirale od kvarta do kvarta, pokazuju nam podaci portala Crozilla.com.

Naime, prošli se mjesec za stanove od 20 do 40 kvadrata prosječno tražilo 291 euro, s tim da su najniže cijene bila na istoku grada (257 eura). Za stanove od 40 do 60 kvadrata tražilo se 392 eura, a najpovoljniji u toj kategoriji bili su stanovi u Novom Zagrebu (316 eura). Mjesečna najamnina stanova od 60 do 80 kvadrata u prosjeku je iznosila 517 eura, dok su se najpovoljniji stanovi te površine načazili na zapadnom dijelu grada (81 euro). Za najam velikih stanova, površine od 80 do 100 kvadrata, prosječna tražena najamnina bila je 601 euro, a najnižaå opet na zapadnom dijelu grada (530 eura). Uspoređujemo li ove podatke s lanjskima, ispada da je prosječna tražena najamnina malih stanova u veljači ove godine niža za 27 eura, dok je onih od 40 do 60 kvadrata veća za 37 eura. Stanovima od 60 do 80 kvadrata opet je niža, i to za čak 51 euro, a onih još veće površine za 12 eura.

Zanimljivo je usporediti i prosječnu cijenu najma svih stanova u 2013. s onima ranijih godina. Tako ispada da je prosječan najam stana od 20 do 80 kvadrata u 2013. iznosio 362 eura, što je 20 eura jeftinije nego u 2012. godini, 44 eura jeftinije nego u 2011. godini, zatim 50 eura jeftinije nego u 2010. godini, 96 eura jeftinije nego u 2009. godini te, naposlijetku, 109 eura jeftiije nego u 2008. godini.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 03:18