Porast cijena u Dubrovniku, Zadru, Zagrebu i Šibeniku

Napokon dugoočekivani preokret ili tek prividan oporavak

Za razliku od 2007. i 2008. godine, kada je pad vrtoglavo i nerealno visokih cijena dočekan kao značajno olakšanje, prvenstveno za kupce, danas je na tržištu nekretnina potpuno drukčija situacija. Višegodišnji pad cijena i oslabljena kupovna moć građana, uzrokovani gospodarskom krizom, doveli su do sloma tržišta: nikad nije bilo manje transakcija, a cijene su dotakle dno.

Ipak, analitičari i agenti za nekretnine ističu da su cijene napokon postale realne, a s obzirom na to da nema više mjesta za daljnji pad očekuje se stabilizacija tržišta. Dapače, akteri prometa nekretninama očekuju blagi porast cijena koji bi označio početak oporavak tržišta. A prema podacima portala Crozilla, upravo je rujan mjesec u kojem je većina hrvatskih gradova zabilježila porast cijena stanova.

– Raspon oglašenih stanova vrlo je širok, od najpovoljnijih u kontinentalnom dijelu, gdje više nije problem naći stan s troznamenkastom cijenom kvadrata, do onih najviših koje još odolijevaju krizi i opstaju na tržištu te nerijetko dosežu i nekoliko tisuća eura po kvadratu. Pravi primjer takvih cijena je Dubrovnik u kojem je gotovo nemoguće naći kvadrat stana za manje od 1000 eura – kažu stručnjaci s portala Crozilla.

Metropola vs. Jadran

Prema podacima za rujan, cijene stanova porasle su u Zagrebu, Zadru, Dubrovniku i Šibeniku. Pritom najveći porast bilježi Zadar, u kojem je prosječna tražena cijena iznosila 1862 eura po kvadratu, što je 6,8 posto više nego u kolovozu. Slijedi Zagreb, gdje su cijene porasle 0,9 posto, pa se cijena kvadrata popela na 1552 eura.

U Dubrovniku se za kvadrat stana tražilo 3747 eura po kvadratu, što je porast za 0,8 posto, a u Šibeniku 1351 euro po kvadratu, što je više za 0,5 posto. Neznatan porast bilježi i Split u kojem su prodavatelji u prosjeku oglašavali svoje stanove po cijeni od 2071 euro po kvadratu. Ovi podaci ne bi trebali začuditi znamo li da je riječ o najvećim hrvatskim gradovima: metropoli i gradovima na moru.

Valja spomenuti da se porastom turista Zadar sve više razvija, a samim time dolazi do povećanja potražnje za nekretninama, Dubrovnik je naš jadranski dragulj koji već godinama drži rekorde po broju posjetitelja, ali i cijena ne samo nekretnina nego i ostalih usluga, i kao takav uvijek će biti tražen, dok Šibenik ima veliki potencijal, ponajviše zahvaljujući najavama urbane regeneracije grada.

Pad u Rijeci i Puli

Analiziramo li, pak, detaljnije Zagreb, cijene su i dalje najviše u centru, gdje se u prosjeku traži oko 1873 eura po kvadratu, što je porast od 2,6 posto. I u istočnom dijelu grada rastu cijene – za kvadra stana traži se 1484 eura po kvadratu, što je 1,6 posto više nego mjesec prije. Ipak, najveći porast bilježi Novi Zagreb, što potvrđuje da se južni dio grada više ne percipira kao spavaonica, a zahvaljujući dodatnim sadržajima i novim stambenim projektima postaje sve traženije mjesto za stanovanje, pa su i cijene sve više.

Cijene stanova u tom dijelu grada u prosjeku su oko 1438 eura po kvadratu. Iako novogradnje ima i u zapadnom dijelu grada, to je jedini dio grada koji bilježi pad cijena (za 0,6 posto u odnosu na kolovoz), a traži se oko 1438 eura po kvadratu. S druge strane, blagi pad rujanskih cijena stanova u Hrvatskoj bilježe Rijeka, za 0,1 posto, i Pula, za 0,6 posto.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. studeni 2024 16:03