Ako svoj dom grijete na plin, vjerojatno ste već čuli da Europska unija postupno smanjuje oslanjanje na fosilna goriva za grijanje zgrada. To ne znači da će postojeći plinski bojleri preko noći nestati iz stanova i kuća. Promjene se uvode postupno, a zasad se najviše odnose na novogradnju i ugradnju novih sustava.
Ipak, pitanje će postati važno svakome kome se postojeći bojler pokvari i više ga nema smisla popravljati. Koje su tada mogućnosti i koliko treba izdvojiti?
Cilj EU-a je smanjiti emisije stakleničkih plinova najmanje 55 posto do 2030., dok bi do 2050. europski fond zgrada trebao dosegnuti nultu stopu emisija. Nova pravila zato potiču energetski učinkovitije sustave grijanja i smanjenje korištenja fosilnih goriva.
Skandinavci ovaj trik znaju stoljećima: U njihovim kućama ni na -30 nije hladno, evo kako
Među rješenjima koja se najčešće spominju su dizalice topline, priključak na toplinski sustav ondje gdje je dostupan, ali i jednostavnije opcije poput električnih bojlera i infracrvenih panela.
Dizalica topline
Dizalice topline trenutno su među najzanimljivijim alternativama plinu, no traže i najveće početno ulaganje. Toplinu uzimaju iz zraka, zemlje ili vode, a osim grijanja mogu služiti i za hlađenje prostora te pripremu potrošne tople vode.
Cijena ovisi o vrsti i snazi sustava. Prema podacima platforme Trebam.hr, kreće se od oko 3000 do 13.000 eura. Sustavi zrak/voda uglavnom su povoljniji, dok su oni koji koriste toplinu iz tla skuplji zbog zahtjevnije ugradnje.
Koliko će se ulaganje isplatiti, uvelike ovisi o samoj kući ili stanu. Ako objekt ima velike toplinske gubitke, ni najbolja dizalica topline neće napraviti čudo. Projektni inženjer Hrvoje Šerić za N1 ističe da dobro projektiran sustav može donijeti znatne uštede, ali da je izolacija objekta jedan od ključnih uvjeta.
Električni bojler
Najjednostavnija zamjena za plinski sustav je električni bojler, a on je i jeftinija opcija. Standardni modeli od 50 do 80 litara mogu se kupiti za otprilike 100 do 250 eura, dok napredniji modeli mogu stajati i oko 500 eura.
‘Održavam spavaću sobu toplom noću bez uključivanja grijanja pomoću jednog desetominutnog postupka‘
Početna investicija zato je višestruko manja nego kod dizalice topline. No, problem je potrošnja. Električni bojler koristi električnu energiju izravno za zagrijavanje vode, pa veća potrošnja znači i veći račun.
Zbog toga je takvo rješenje zanimljivije u manjim stanovima i kućanstvima s manjom potrošnjom nego u velikim kućama.
Infracrveni paneli
Infracrveni paneli još su jedna mogućnost, posebno kada se ne želi postavljati cijevi i radijatore. Mogu se montirati na zid ili strop, brzo zagrijavaju prostor, a cijene se kreću od oko 100 eura za slabije modele do 450 ili 500 eura za snažnije.
No nisu zamjena za cijeli sustav grijanja u svakoj kući. Najviše smisla imaju kada se grije jedna prostorija ili se grijanje koristi povremeno. Također, ne služe za zagrijavanje potrošne tople vode, pa je za to potreban zaseban uređaj.
Hibridni sustav kao prijelazno rješenje
Postoje i hibridni sustavi koji kombiniraju plinski bojler i dizalicu topline. Dizalica topline može grijati i pri vrlo niskim temperaturama, no kako temperatura vani pada, njezina učinkovitost može biti manja, osobito ako sustav mora zagrijavati vodu na visoku temperaturu. Kod hibridnog sustava zato plinski bojler može preuzeti dio grijanja kada je to povoljnije ili kada su potrebne više temperature vode.
Takvo rješenje može biti zanimljivo vlasnicima kuća koji već imaju plinski bojler i ne žele ga odmah izbaciti. Dizalica topline može preuzeti veći dio grijanja, dok plinski bojler ostaje kao pomoćni izvor. No, ako je kuća dobro izolirana i sustav grijanja odgovara dizalici topline, plinski bojler nije nužan i može se prijeći isključivo na dizalicu topline.
Ipak, ugradnja hibridnog sustava složenija je jer se dva izvora grijanja moraju povezati i uskladiti, a prema podacima koje navodi N1, cijena takvog sustava kreće se od oko 5000 do 9000 eura.
Što se najviše isplati?
Odgovor ovisi o objektu. Za dobro izoliranu kuću u kojoj se planira dugoročno riješiti grijanje, dizalica topline može biti najbolji izbor, iako traži najveće početno ulaganje.
U manjem stanu električni bojler može biti jednostavnija i znatno jeftinija opcija za ugradnju, ali treba računati na veću potrošnju. Infracrveni paneli imaju smisla kada treba povremeno zagrijati određenu prostoriju, dok hibridni sustav može poslužiti onima koji žele postupno smanjivati korištenje plina.
Ukratko, pri zamjeni plinskog bojlera nije dovoljno gledati samo cijenu uređaja. Važno je koliko energije objekt troši, kakva je izolacija i koliko će se sustav koristiti tijekom godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....