Ne morate preko noći postati „zero waste“ kućanstvo niti kupovati posebne posude i skupu opremu. Želite li smanjiti količinu miješanog otpada koju iznosite iz kuće, dovoljno je tjedan dana pažljivije pogledati što zapravo završava u vašoj kanti. Rezultat bi vas mogao iznenaditi.
Koliko puta tjedno iznosite vrećicu miješanog otpada? I jeste li se ikada zapitali što se zapravo nalazi u njoj? Upravo je to dobro mjesto za početak. Umjesto pokušaja da preko noći promijenimo desetke svakodnevnih navika, puno je jednostavnije prvo utvrditi koje dvije ili tri vrste otpada najviše pune našu kantu.
Takav pristup preporučuje i europska organizacija Zero Waste Europe, koja je razvila metodologiju za analizu otpada. Ideja je jednostavna: pregledom sadržaja otpada moguće je utvrditi što se najčešće baca te što bi se moglo ponovno koristiti, odvojeno prikupiti ili uopće ne proizvesti, a u vrlo pojednostavnjenom obliku primijeniti kod kuće.
Prvi dan: zavirite u vlastitu kantu
Ne morate doslovno istresti vrećicu nasred kuhinje. Prije nego što je bacite, pogledajte što zauzima najviše prostora. Pokušajte sadržaj mentalno podijeliti u nekoliko skupina: ostaci hrane i drugi biootpad, papir i karton, plastična i metalna ambalaža, staklo, higijenski otpad te ono što zaista ne možete svrstati ni u jednu drugu kategoriju.
Vrlo brzo dobit ćete odgovor na najvažnije pitanje, što najviše puni kantu za miješani otpad?
U Hrvatskoj se papir i karton, staklo, plastika, metal i druge odgovarajuće vrste otpada prikupljaju odvojeno, a država kao prvi korak u hijerarhiji gospodarenja otpadom navodi sprječavanje njegova nastanka, prije ponovne uporabe i recikliranja. Detaljne upute dostupne su na portalu gov.hr.
Drugi dan: maknite biootpad iz miješanog otpada
Ako ostaci hrane, kore voća i povrća i drugi kuhinjski biootpad još uvijek redovito završavaju u miješanom otpadu, ovo je jedna od prvih navika koju vrijedi promijeniti.
Biootpad se odvojeno prikuplja, a može se i kompostirati kada za to postoje uvjeti, a još je bolje pokušati smanjiti količinu hrane koju uopće bacamo.
Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) među jednostavnim rješenjima preporučuje planiranje obroka prije kupnje, provjeru hladnjaka i smočnice prije odlaska u trgovinu, izradu popisa za kupnju te kupovanje količina koje ćemo doista potrošiti.
Njihov praktični vodič za smanjenje bacanja hrane možete pronaći ovdje.
Treći dan: uhvatite ambalažu prije nego što završi u smeću
Trećeg dana uvedite jednostavno pravilo: prije nego što nešto bacite u miješani otpad, zastanite dvije sekunde. Može li se ambalaža odvojiti? Može li se spremnik ponovno upotrijebiti? Postoji li za tu vrstu otpada zaseban spremnik ili reciklažno dvorište?
Posebno obratite pozornost na papir, karton, plastiku, metal i staklo. Cilj nije nasumično sve proglasiti reciklabilnim – lokalna pravila uvijek treba provjeriti, nego prestati miješani otpad koristiti kao univerzalnu kantu za sve što nam se ne da razvrstati.
Četvrti dan: nemojte kupovati buduće smeće
Do ovog trenutka bavili smo se otpadom koji je već stigao u kuću. No dugoročno je učinkovitije spriječiti da nepotrebni otpad uopće prijeđe kućni prag. Pogledajte košaricu tijekom sljedeće kupnje.
Možete li isti proizvod uzeti s manje ambalaže? Kupujete li pojedinačno zapakirane proizvode koje možete zamijeniti većim pakiranjem? Trebate li novu vrećicu na blagajni? Kupujete li više hrane zato što je na akciji, iako postoji dobra šansa da dio nećete pojesti?
To nisu velike životne promjene, ali upravo se ponavljanjem malih odluka smanjuje količina materijala koja nekoliko dana poslije završava u kanti.
Peti dan: pronađite „uljeze“ u miješanom otpadu
Baterije, mali električni uređaji, tekstil, boje i lakovi, kemikalije, glomazni predmeti, različite vrste otpada zahtijevaju različito postupanje.
U Hrvatskoj lokalne jedinice moraju osigurati mogućnost odvojenog prikupljanja niza kategorija, među kojima su papir i karton, staklo, metal, plastika, biootpad, tekstil, električna i elektronička oprema, baterije i akumulatori te glomazni otpad. Za dio toga služe reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta, no time gdje se nalaze i kad dostavljati otpad možete se pozabaviti kasnije.
U svakom slučaju, predmet koji vam djeluje „čudno“ za običnu kantu nemojte automatski baciti u miješani otpad. Prvo provjerite gdje on točno pripada.
Šesti dan: smanjite kantu
Ovo je mali psihološki trik. Ako ste tijekom prethodnih dana iz miješanog otpada izdvojili biootpad, papir, staklo i odgovarajuću ambalažu, pokušajte koristiti manju kantu ili vrećicu za miješani otpad. Odjednom postaje vrlo vidljivo koliko ga zaista proizvodite.
A kada vam ruka automatski krene prema toj kanti, pitanje „mora li ovo stvarno ovdje?“ polako postaje navika.
Sedmi dan: napravite drugi pregled
Nakon tjedan dana ponovno pogledajte miješani otpad. Sada postaje zanimljivo. Što je ostalo? Ako se jedna vrsta proizvoda ili ambalaže stalno ponavlja, upravo ste pronašli sljedeći problem koji možete pokušati riješiti. Možda su to jednokratne maramice, određena ambalaža, vrećice, ostaci hrane ili nešto sasvim drugo.
Umjesto apstraktnog cilja „proizvodit ću manje otpada“, sada imate vrlo konkretan cilj, sljedeći tjedan pokušati smanjiti baš tu kategoriju.
Pažnja, ovih 10 predmeta čak ni minimalisti ne bacaju u smeće tijekom proljetnog čišćenja
Hrvatski primjer završio u europskim vodičima
Da smanjivanje miješanog otpada nije samo teorija pokazuje i primjer iz Hrvatske. Zero Waste Europe objavio je studiju slučaja o Prelogu, gdje je u pet godina udio odvojeno prikupljenog otpada utrostručen, a količina miješanog otpada smanjena je na manje od 100 kilograma po stanovniku godišnje. Među ključnim elementima sustava organizacija navodi odvojeno prikupljanje od vrata do vrata, lokalnu infrastrukturu, edukaciju građana i suradnju lokalnih zajednica.
Detaljniji prikaz Zero Waste Europe navodi da je stopa odvojenog prikupljanja na području obuhvaćenom sustavom porasla s 22 posto na 57,5 posto između 2014. i 2019., dok je preostali ostatni otpad dosegnuo oko 70 kilograma po stanovniku godišnje.
Naravno, pojedinačno kućanstvo ne može preslikati sustav cijeloga grada. Ali princip je gotovo isti, prvo izmjeriti odnosno pogledati što bacamo, zatim odvojiti ono što se može odvojiti i na kraju se usredotočiti na ono što i dalje ostaje u miješanom otpadu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....