Mutna voda iz slavine ponovno je otvorila pitanje koliko zapravo znamo o vodi koju svakodnevno pijemo. Povod je bila fotografija koju je Lika Clubu poslao jedan čitatelj iz Gospića, a koja prikazuje vodu koju je 29. rujna oko podneva natočio u središtu grada. Kako navodi, voda je prije toga prošla kroz njegov kućni pročišćivač, odnosno uređaj s biokemijsko-bakteriološkim filtrom.

"Bakteriološka obrada učinjena je UV-C zračenjem ugrađenim u samu ‘glavu’ pročišćivača. Ovo je sramotno, organoleptički mutna i nepitka tekućina. Volio bih kada bih ovo mogao poslati na biokemijsku i bakteriološku analizu u neovisni laboratorij", napisao je čitatelj.

Dodao je i da je novi filtar postavljen 19. rujna, odnosno svega desetak dana prije nego što je fotografija nastala.

Posebno je zanimljiv podatak koji je čitatelj naveo o partikularnim česticama u vodi. Prema njegovu mjerenju, njihova je vrijednost iznosila 180 ppm, dok je u destiliranoj vodi koju, kako kaže, proizvodi iz iste vode izmjereno između 1 i 6 ppm.

"Ovo nije histerija, ovo je prečesta činjenica", zaključio je.

Važno je, međutim, naglasiti da su navedena mjerenja i opis vode tvrdnje samog čitatelja, a ne rezultat neovisne laboratorijske analize. Sama fotografija također nije dovoljna da bi se zaključilo je li voda zdravstveno ispravna.

Ličke vode upozorile na zamućenje

U istom tekstu Lika Club prenosi i službenu obavijest Ličkih voda. Kako navode, zbog izrazito nepovoljnih hidroloških prilika i dugotrajnog izostanka oborina, vodostaj izvorišta Mrđenovac pao je na najnižu dosad zabilježenu razinu.

Istodobno je, zbog trenutačnih hidroloških uvjeta, došlo do zamućenja samog izvorišta, zbog čega je u vodoopskrbnoj mreži zabilježena povišena mutnoća vode.

Upozorenje se odnosi na područje Grada Gospića i Ličkog Osika, odmorište Zir te naselja jugoistočno od Gospića, među kojima su Medak, Vrebac, Ostrvica, Bilaj i Barlete.

Iz Ličkih voda upozorili su da voda na tim područjima nije zdravstveno ispravna.

Zato se pitanje kvalitete vode ne odnosi samo na područja u kojima je trenutačno zabilježen problem. Ako voda iz slavine iznenada promijeni boju, miris ili okus, postane mutna ili postoji sumnja u kvalitetu vode iz bunara, može se odnijeti na laboratorijsku analizu.

Kako sami možete provjeriti vodu iz slavine?

Za analizu vode nije dovoljno natočiti je u običnu bocu i odnijeti u laboratorij. Posebno kod mikrobiološke analize važno je da se uzorak ne kontaminira tijekom uzimanja i da do laboratorija stigne što prije.

U Zagrebu, primjerice, HZJZ građanima daje posebne sterilne boce za uzorkovanje. Boca od 500 mililitara može se preuzeti na Odjelu za kontrolu zdravstvene ispravnosti voda i vodoopskrbu, a uzorci se zaprimaju radnim danom od 8 do 14 sati. HZJZ upozorava da zbog nepravilno uzetih ili prekasno dostavljenih uzoraka analiza ponekad nije moguća.

Kod uzorkovanja vode iz slavine treba ukloniti nastavke sa slavine, poput perlatora, a vodu pustiti da teče nekoliko minuta. Nakon toga puni se sterilna boca, pri čemu se ne smije dodirivati njezina unutrašnjost ni unutarnja strana čepa. Boca se ne ispire prije uzorkovanja.

Ako se analizira klorirana voda, potrebna je posebna sterilna boca koja sadrži natrij-tiosulfat.

Nakon uzorkovanja vodu treba što prije odnijeti u laboratorij, a HZJZ navodi da analiza traje najmanje sedam radnih dana.

A što ako vodu uzimate iz bunara?

Kod privatnog bunara postupak je sličan, ali je važno analizirati vodu koja se zaista koristi za piće i pripremu hrane.

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije navodi da se kod individualne vodoopskrbe ispituju parametri skupine A, koji služe kao pokazatelji mogućeg onečišćenja. U osnovnoj fizikalno-kemijskoj analizi, među ostalim, gledaju se temperatura, elektrovodljivost, pH, mutnoća, miris, okus, boja, kloridi, nitriti, nitrati i amonij, dok se mikrobiološkim ispitivanjem mogu utvrđivati, među ostalim, ukupni koliformi, E. coli i enterokoki.

Kod bunarske vode posebno je važno ne pretpostaviti da je voda sigurna samo zato što je bistra, jer se neki mikroorganizmi i kemijske tvari ne mogu prepoznati izgledom, mirisom ili okusom.

Postupak nije baš svugdje identičan

Osnovni princip isti je u cijeloj Hrvatskoj: uzorak treba uzeti na propisan način, u odgovarajuću sterilnu ambalažu i dostaviti ga laboratoriju u propisanom roku. Ispitivanje vode za ljudsku potrošnju provodi se prema propisanim pravilima i metodama.

No konkretna organizacija postupka može se razlikovati od zavoda do zavoda. Negdje se bočica preuzima na odjelu koji zaprima uzorke, negdje postoji posebna lokacija za preuzimanje, a razlikuju se i rokovi za dostavu, način čuvanja uzorka i plaćanje.

Zato je prije uzimanja uzorka najbolje kontaktirati nadležni zavod za javno zdravstvo ili laboratorij u svojem području i provjeriti njihove konkretne upute.

Građani nisu vezani uz jedan laboratorij u Zagrebu. Analize vode za ljudsku potrošnju provode zavodi za javno zdravstvo i ovlašteni laboratoriji diljem Hrvatske, pa se uzorak može predati u ustanovi koja pokriva područje u kojem živite. Takvi laboratoriji provode mikrobiološka, fizikalno-kemijska i kemijska ispitivanja vode, a pojedini posebno navode i analize vode iz privatnih bunara, zdenaca, izvora i cisterni.

Koliko košta analiza?

Ni cijene nisu iste u svim dijelovima Hrvatske. Zavodi imaju vlastite cjenike, a cijena ovisi o tome radi li se samo mikrobiološka analiza ili i fizikalno-kemijska, odnosno šira analiza.

Za područje Zagrebačke županije, primjerice, važeći cjenik Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije od 16. rujna 2026. navodi cijene za pojedina ispitivanja vode. Osnovna A-analiza vode za ljudsku potrošnju tako stoji 56 eura; u tu su cijenu uključeni mikrobiološko ispitivanje, koje stoji 24 eura, i fizikalno-kemijsko ispitivanje, koje stoji 32 eura. Atest vode zasebna je usluga i stoji 96 eura.

Ako želite provjeriti je li voda iz slavine prikladna za piće, možete tražiti analizu vode za ljudsku potrošnju i pitati preporučuju li vam parametre skupine A. Kod privatnog bunara također je važno reći da je riječ o vodi iz individualne vodoopskrbe jer laboratorij prema tome može preporučiti odgovarajuće parametre.

Mutna voda ne znači i zdravstveno neispravna voda

Mutnoća je jedan od parametara koji se laboratorijski ispituju, ali sama po sebi nije dovoljna da bi se zaključilo da je voda opasna za zdravlje.

Mutnoću mogu uzrokovati različite sitne čestice, organske i anorganske tvari, mikroorganizmi i druge suspendirane tvari. Povišena mutnoća može biti razlog za dodatnu provjeru, među ostalim i zato što može otežati dezinfekciju vode, ali konačnu ocjenu zdravstvene ispravnosti daje laboratorijska analiza.

Zato u situaciji poput one u Gospiću treba razlikovati dvije stvari. Ako nadležni isporučitelj vode izda službeno upozorenje da voda nije zdravstveno ispravna, treba postupiti prema toj uputi. Ako takvog upozorenja nema, ali se voda iznenada zamuti, promijeni boju, miris ili okus, ili jednostavno želite provjeriti vodu iz privatnog bunara, laboratorijska analiza može dati konkretan odgovor o njezinoj kvaliteti.