Ako ste posljednjih dana u Zagrebu sjeli pod krošnju, prošetali ulicom u kojoj je drvored ili jednostavno pokušali objesiti rublje na balkon, velika je šansa da ste ih već upoznali. Sitne, gotovo prozirne bubice pojavljuju se na odjeći, kosi i koži, ulaze u stanove, slijeću na balkone i kao da su odlučile Zagrepčanima dodatno zagorčati ionako vruće ljetne dane.

Nisu komarci, nisu mušice i nisu klasične stjenice kakve povezujemo s madracima i namještajem. Riječ je o mrežastim stjenicama, a kod nas je riječ najčešće o dvije vrste – plataninoj mrežastoj stjenici (Corythucha ciliata) i hrastovoj mrežastoj stjenici (Corythucha arcuata). Obje su sitni biljojedi, a njihova je prava meta drveće, odnosno biljni sokovi. Problem nastaje kad ih se u toplom dijelu godine toliko namnoži da više nije moguće proći ispod krošnje, a da se nekoliko njih ne nađe na vama.

SHUTTERSTOCK

Platanina mrežasta stjenica u Zagrebu nije nova pojava. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Zagrebu je zabilježena još 1970. godine, a tijekom desetljeća proširila se gotovo svim urbanim područjima šireg zagrebačkog prostora. U Europu je stigla iz Sjeverne Amerike, a njezino je širenje povezano i s prometom.

Hrastova mrežasta stjenica nešto je noviji stanovnik ovih prostora. U Europi je prvi put zabilježena 2000. godine u Italiji, a potom se vrlo brzo širila prema drugim europskim zemljama. U Hrvatskoj je danas prisutna i u šumskim i urbanim područjima, posebno ondje gdje ima hrastova.

Ponesite novi broj magazina D&D gdje god vas ljeto odvede: Čitajte ga na plaži, na terasi, u uredu...

Iako ih ljudi najčešće primijete tek kada počnu slijetati na njih, ove su stjenice zapravo cijelo vrijeme povezane sa stablima. Platanina se zadržava na lišću platana, dok hrastova prvenstveno napada različite vrste hrasta. Hrane se biljnim sokovima i pritom mogu uzrokovati promjene na listovima. Kod jačeg napada hrastova mrežasta stjenica može pridonijeti preranoj promjeni boje lišća, pa ono već tijekom ljeta poprima brončane i smeđe tonove.

Zašto ih odjednom ima posvuda?

Toplo razdoblje odgovara njihovu životnom ciklusu. Tijekom kasnog proljeća i ljeta aktivne su, hrane se i razmnožavaju, dok hladnije mjesece provode u skrovištima. Zato ih tijekom toplih dana primjećujemo puno više nego u ostatku godine.

Posebno neugodno postaje kad se čovjek nađe neposredno ispod stabla. Tada se sitne stjenice mogu spuštati s lišća, a zbog njihove veličine i laganog tijela lako ih raznose i strujanja zraka. Građani ih zato opisuju kao kukce koji ‘padaju‘ s drveća. Jedna od najneugodnijih situacija događa se kad ih vjetar ili slučajno pomicanje krošnje donese izravno na kosu, lice ili odjeću.

Ipak, unatoč tome koliko mogu biti iritantne, nema razloga za paniku. Ove stjenice ne hrane se krvlju ljudi i nisu poznate kao prijenosnici bolesti. Njihova glavna meta su biljke. Neki izvori navode da mogu pokušati probosti ljudsku kožu rilcem, ali ne rade to kako bi se hranile ljudskom krvlju. Kod nekih ljudi kontakt može izazvati prolazno crvenilo, svrbež ili iritaciju kože.

/SHUTTERSTOCK

Drugim riječima, neugodne su, ali nisu opasnost kakvu bi sugerirala njihova brojnost. Problem je što ih zbog sitne veličine nije lako izbjeći. Ako ih pokušate ukloniti rukom, vrlo lako ih možete samo premjestiti na drugi dio odjeće. Ako ih donesete u stan na majici ili kosi, mogu završiti na prozorskoj dasci, zavjesama ili drugoj površini.

Zato je najjednostavnija obrana zapravo smanjiti kontakt s njima. Ako prolazite ili sjedite ispod stabala na kojima ih ima mnogo, posebno u toplom dijelu dana, pomažu dugi rukavi i odjeća koja više pokriva kožu. Za osobe kojima njihova prisutnost izaziva iritaciju kože mogu pomoći i repelenti.

A što je s prskanjem cijelog stabla?

Tu stvari postaju puno kompliciranije. Mrežaste stjenice zadržavaju se s donje strane lišća, zbog čega površinsko prskanje često nije učinkovito. Hrvatski šumarski stručnjaci upozoravaju i na njihovu otpornost na neke insekticide, dok se različite metode suzbijanja istražuju. Kod platana se istražuju i metode tretiranja stabla iznutra, no takvi zahvati nisu nešto što bi građani trebali samostalno provoditi.

Zato nikako nije dobra ideja uzeti prvi insekticid i početi nasumice prskati krošnje. Osim što takav postupak možda neće riješiti problem, nepotrebno tretiranje stabala može ugroziti druge organizme i okoliš. Za same biljke priča je, međutim, ozbiljnija nego za ljude. Hrastova mrežasta stjenica smatra se invazivnim štetnikom hrastova u Europi i može kod jačih napada uzrokovati značajna oštećenja lišća. Kod platana stjenica također može uzrokovati promjene na lišću i narušiti vitalnost stabla.

Zapalite grančicu ove biljke iz vrta: Komarci će pobjeći isti tren, jednostavno ne podnose taj miris

Zato je pomalo ironično što su upravo stabla koja nam tijekom ljetnih vrućina pružaju hlad često mjesto na kojem se susrećemo s ovim kukcima. Platane i hrastovi za njih su izvor hrane i sklonište, dok su za ljude hladovina i zaštita od sunca. Kad se spoje visoke temperature, gusta krošnja i velik broj stjenica, rezultat je prizor koji mnogi Zagrepčani posljednjih ljeta dobro poznaju: sjednete ispod drveta, a nakon nekoliko minuta počinjete ih skidati s ruku, majice i kose.

Ako ih primijetite, najvažnije je znati da to nisu opasne mušice koje napadaju ljude, nego stanovnici krošnji koji su se zbog svoje brojnosti jednostavno počeli previše miješati u naš svakodnevni život.

U prodaji je ljetni broj magazina Dom&Dizajn!

D&D