Čišćenje doma nije baš najzabavnija aktivnost, naročito kad se vratite s posla i shvatite da ste preumorni za sve zadatke koje ste si na putu prema kući u glavi postavili. Rijetki su oni koje čišćenje opušta, što je još jednom potvrdilo i veliko istraživanje koje je proveo American Home Shield, koje je zaintrigiralo javnost otkrivanjem koliki utjecaj društvene mreže imaju na obveze oko čišćenja i održavanja doma. Više od tisuću Amerikanaca, u dobi od 18 do 75 godina, podijelilo je svoja iskustva te su otkrili da prosječno izdvajaju oko 7 i pol sati tjedno za kućne poslove, što je više od sat vremena dnevno.
Više od 40 posto ispitanih priznaje da čisti svaki dan, a gotovo polovica čisti nekoliko puta tjedno, i samo mali dio se pridržava tjednog rasporeda rada. Intrigantno je kako više od dvije petine ispitanih uopće nema definiran raspored čišćenja, što često rezultira neizvršenim zadacima i gomilom zaostatka, što kasnije rezultira ne baš savršeno čistim domovima.
Istraživanje je pokazalo da čak 20% ispitanika smatra čišćenje zahoda najneugodnijim zadatkom, a slijede pranje rublja, posuđa, pranje kupaonice i brisanje poda. Suočavanje s neugodnim mirisima, nakupinama mrlja i masnoće čini čišćenje toaleta napornim, unatoč tome što većina želi uredan dom. Gotovo polovica ispitanih priznaje kako im je barem jednom zasuzilo oko na savršeno pospremljene domove kod prijatelja, što otkriva koliko nam izgled doma može biti bitan u društvenim interakcijama. U istom postotku, dijele se i skeptični pogledi na čistoću – mnogi smatraju da paušalno čišćenje nije znak slabosti, ali isto tako priznaju da su lijeni kad je riječ o održavanju reda.
Zanimljivo je kako koncept podjele poslova donosi posebnu dozu napetosti u kućanstvima. Među oženjenima i ispitanicima koji su napisali da su u vezi, 44 posto ih smatra da ima strože kriterije čistoće od partnera, dok se 36 posto ‘pokušava uskladiti s partnerovim standardima‘.
Žene dvostruko češće smatraju svoje standarde višima nego muškarci. Više od polovice ispitanica tvrdi da obavlja više kućanskih poslova od partnera; tek njih 20 poto kaže da dijele obaveze ravnomjerno. Slična se dinamika primjećuje i među cimerima – polovica izjavljuje da ima viši standard čistoće, dok čak 52% priznaje da obavlja većinu posla.
Pojava društvenih mreža tematski usmjerenih na kućne trikove i čišćenje promijenila je način na koji pristupamo kućnim poslovima. Više od 58 posto ispitanih prati sadržaje o čišćenju i održavanju doma na društvenim mrežama, s tim da je veći postotak žena u toj grupi. Pritom čak 90 posto ispitanika smatra takav sadržaj inspirativnim, a čak 28 posto pripadnika generacije Z razmišlja o tome da postanu influenceri u toj sferi.
Intenzivna konzumacija online savjeta donijela je i osobne posljedice. Gotovo polovica ispitanih osjeća pritisak pri održavanju imidža čistog i savršeno uređenog doma, 30 posto ih osjeća nelagodu kad uspoređuje svoj dom s onim na mreži, a 28 posto ističe da ih takav sadržaj čini nervoznima. Čak 45 posto ispitanih smatra da većina online savjeta o čišćenju nije realna i primjenjiva u svakodnevici prosječnog domaćinstva.
No nisu svi samo pasivni promatrači: čak 84 posto osoba koje su sudjelovale u istraživanju primijenilo je neki ‘sam svoj majtor‘ savjet, a njih 87 posto potvrdilo je da im je taj trik donio barem neki rezultat.
Većina je za pribor i alate potrošila prosječno 74 dolara, a 69 posto priznaje da su ti trikovi postali dio njihove rutine čišćenja. Manji dio, ispod 10 posto, kaže kako je prilikom primjene internetskih trikova došlo do manjih nezgoda, poput ogrebotina ili mrlja.
Ovi podaci jasno pokazuju kako društvene mreže stvaraju novu vrstu angažmana u kućnom poslovanju: osjećaji nadahnuća miješaju se s razočaranjem zbog prevelikih očekivanja. Ljudi danas ne percipiraju samo korist od čišćenja, već i društvenu sliku uspjeha, urednosti i vizualne reprezentacije vlastitog prostora. Taj fenomen pokazuje da pritisak ‘insta savršenstva‘ može bitno utjecati na našu percepciju čistog doma i navike čišćenja - pozitivno, ali i negativno.
U konačnici se postavlja pitanje koliko su ti online standardi korisni i realni – i kako pronaći ravnotežu između inspiracije koja motivira i pritiska koji iscrpljuje. Ali na nama samima je da damo odgovor na to pitanje. I pritom ne objavljujemo na društvenim mrežama svaki put kad operemo posuđe...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....