Život na otvorenome

Donosimo vam praktične savjete kako urediti eksterijer

Tko, što, gdje, kada, kako i zašto

Uređenje balkona, terase i vrta uvelike se razlikuje jedno od drugog u pristupu, stupnju zahtjevnosti i potrebnoj količini znanja. Planirate li urediti vrt, a niste velik znalac, naš dobronamjerni savjet je da zatražite savjet stručnjaka. Ali zaista. Kao i u svemu drugom, i tu postoje pravila, a kako bismo vam otkrili baš sve što trebate znati o ovoj temi, dogovorili smo razgovor s krajobraznom arhitekticom Željkom Kolak, inače autoricom bloga Moj balkon, koja je i uređivala balkone i terase. Nerijetko se dogodi da ljudi potroše više novca okušajući se sami u tom zahtjevnom i kompleksnom poslu, a u konačnici nisu zadovoljni rezultatom. Kod uređenja vrta treba razmišljati o korisnosti prostora, odnosno njegovoj namjeni te o godišnjim dobima kako bi vrt cijele godine zadovoljavao formom i estetikom. Uz sve to, treba razmišljati i 50 godina unaprijed, koliko god to na prvu nevjerojatno zvučalo. U većini slučajeva krajobrazni arhitekti spašavaju situacije jer su ljudi sentimentalno vezani za bilje koje su sadili njihovi djedovi i bake. Međutim, često se radi o pregustoj sadnji, krivom pozicioniranju ili preraslom bilju koje dugo nije bilo održavano.

Da biste spasili takvu situaciju, potrebni su drastični zahvati koje je uvijek bolje učiniti odmah. U najgorem slučaju ljudi nisu svjesni posljedica takvih situacija: vlaga, sjena i hladnoća u stambenom prostoru, korijenje koje prijeti temeljima, opasnost od izvaljivanja stabala… Kao primjer navest ću čestu pojavu u zagrebačkim gradskim vrtovima, sadnju crnogorice ispred pročelja zgrada i kuća. Problem je što ljeti crnogorica ne stvara potrebnu hladovinu zbog uskog oblika krošnje, a zimi je ta ista hladovina nepoželjna jer zamračuje prostore i otvara mogućnost stvaranju vlage u prostoru.

Također, crnogorica zakiseljuje tlo, ne propušta sunce te sprečava rast travnjaka i drugog bilja u podnožju stabala – objašnjava Željka Kolak i dodaje kako, iako se uređenje balkona ili terase čini puno jednostavnije, uglavnom bude upravo suprotno. Velik je problem, kaže krajobrazna arhitektica, što se kod manjih površina teže odlučiti za primarnu namjenu prostora, hoće li služiti boravku kao mjestu urbanog odmora, uzgoju bilja ili nekom hobiju. Vrt podnosi nekoliko vrsta namjena, međutim kod balkona je tako nešto teško uskladiti. – Kada uređujem balkone, bitno mi je saznati na koji način klijenti provode slobodno vrijeme i što žele postići uređenjem balkona ili terase. Ako primjerice žele imati povrtnjak na balkonu, a često su na putu i rade više od osam sati dnevno, pokušam ih razuvjeriti i balkon urediti na način da pruža zadovoljstvo, a ne brigu. Bitno je biti svjestan svojih granica i mogućnosti.

Zato, spremate li se sami urediti svoj balkon ili terasu, budite realni i objektivni, razmislite što želite postići i kako želite provoditi vrijeme na svom balkonu ili terasi. Ako ste jutarnji tip i ne izlazite iz kuće bez da ste popili kavu i prelistali novine, na vašem balkonu ili terasi potreban je udoban stolac i stolić za kavu. Uživate li više u popodnevnoj kavi ili čaši vina, razmislite o podesivom stolcu ili ležaljci u kojima se možete opustiti od napornog radnog dana. Predstavlja li vam najveće zadovoljstvo druženje u krugu prijatelja i čavrljanje, a vaš balkon ili terasa nisu prostrani, izaberite sklopiv namještaj. Pri izboru namještaja bitan kriterij uz estetiku je udobnost. Nemojte posegnuti za dizajnerskim stolcima ako se u njih nećete moći udobno smjestiti. Dobro razmislite što se događa kada pada kiša i kamo s namještajem tijekom zime. Ako nemate gdje skloniti namještaj, izaberite onaj koji može odolijevati atmosferilijama i držite se uputa o održavanju – ističe Željka Kolak i savjetuje da ako su vaš balkon ili terasa većinu dana okupani suncem, nemojte izabrati namještaj s platnom u boji ili od materijala kojima sunce škodi jer će vrlo brzo izgubiti svoj prvobitni izgled.

– Vrtni namještaj nudi niz mogućnosti i najčešće ovisi o financijama. Za vrtnu terasu poželjno je izabrati namještaj koji vrt pretvara u produžetak blagovaonice i dnevnog boravka, jer je to i osnovna namjena vrta. Ako niste sam svoj majstor i ne znate apsolutno ništa o održavanju drva, držite se namještaja od umjetnih materijala. Danas na tržištu postoje razni umjetni materijali koji izgledaju lijepo i lako se uklapaju u okoliš. Jednobojni ili šareni jastuci učinit će namještaj udobnijim. U vrtu je neizostavna ležaljka ili ljuljačka za chillanje u hladovini.

Kada se radi o terasama, priča je vrlo slična, no ako ste ljubitelj popodnevnog chilla, preporučujem udobne i prostrane garniture za vanjski prostor. Izaberite namještaj od umjetnih materijala jer ga vjerojatno nećete imati gdje skloniti zimi. Prednost vrta pred terasom ili balkonom je taj što u većini slučaja postoji prostor gdje je namještaj moguće skloniti. Namještaj za balkone uglavnom je skromniji i manjih dimenzija, a zanimljiva je i kombinacija stolaca s platnom. Osim što su takvi stolci sklopivi, platneni dio lako možete ukloniti tijekom zime, oprati ili kad vam dosadi zamijeniti.

Za razliku od vrta u kojem se cijele godine nešto događa, na balkonu ste vi ti koji ćete unositi promjene. Pri izboru boje platna ne zaboravite da tamne boje na suncu vrlo brzo blijede – objašnjava Željka. Važno pitanje kod balkona i terasa jest i što staviti na pod, a što na zidove. Ziheraški savjet je da s pločicama nećete nikada pogriješiti, njih je lako održavati, a na tržištu se nudi zavidna paleta boja i veličina, kao i velik raspon cijena. Kriterij po kojima ćete lakše napraviti selekciju su sljedeći: pločice moraju biti namijenjene vanjskom prostoru kako ne bi bile klizave u slučaju kiše i jednostavne za održavanje, naročito ako su balkon ili terasa okrenuti prema prometnicama. Ako imate malu kvadraturu balkona ili terase, izaberite svjetlije nijanse pločica jer ćete tamnima vizualno smanjiti prostor.

Isto pravilo vrijedi i za zidove. Gledajte da je boja lako periva u slučaju nezgode s napicima ili nanosima kiše i vjetra. Nadalje, prilikom postavljanja pločica mislite na pad odnosno smjer odvodnje na balkonu ili terasi da se voda ne bi zadržavala i tako stvarala vlagu na unutarnjim zidovima. To je naročito bitno kod postavljanja drvenog poda ili tepiha koji bi trebao biti ili namijenjen vanjskom prostoru ili tepih koji ćete moći skloniti u slučaju kiše ili snijega – otkriva Željka. Dodaje da ako se odlučite pokriti balkon ili terasu drvenom podlogom, bit će to veća investicija, ali ćete stvoriti udobnu i toplu podlogu za boravak na balkonu ili terasi. Drvene podove potrebno je godišnje održavati i njegovati preporučenim sredstvima, što svakako trebate imati na umu prilikom odluke. – Pazite pri izboru ograde, a posebno na donji razmak. On ne smije biti veći od nekoliko centimetara iz sigurnosnih razloga, pogotovo ako imate malu djecu ili kućne ljubimce – kaže Željka. Zato, uređujete li sami terasu ili balkon na kojima imate prostora za manje stablo ili žardinijere s biljem, pazite što ćete posaditi, izaberite biljke koje će uspjeti u relativno malom volumenu posuda.

Budite svjesni činjenice da bilje koje raste u susjedovu vrtu kao živica možda nije prikladno za vaše žardinijere te neće imati isti vijek trajanja. Biljke iscrpljuju tlo, što u posudama posebno dolazi do izražaja. Biljkama je svake godine potrebno zamijeniti ili nadodati svježe zemlje, odnosno supstrata. – Važno je pravilno posaditi biljku, a još je važnije izabrati kvalitetnu sadnicu. Održavanje je također vrlo bitna stavka, potrebno je pratiti promjene na bilju, prihranjivati ih, orezivati i presaditi na vrijeme. Ako se pojave nametnici ili bolesti, biljke treba tretirati jer će se ubrzo proširiti i na ostalo bilje na balkonu ili terasi – zaključuje Željka.

Koje biljke odabrati?

Drvenaste biljke koje dobro podnose rast u posudama su biljke koje ni u prirodi ne narastu velike ili rastu u oskudnim uvjetima. Vrlo su popularne patuljaste vrste drveća i grmlja, kao na primjer japanski javori, malene magnolije, cijepljene vrbe, maslina koja raste gotovo iz kamena, agrumi… Kod mediteranskih vrsta mislite na zaštitu tijekom zime ili ih unesite u unutarnji prostor. Kad je riječ o grmlju, uvijek je bolje izabrati niže. Pokušajte zamisliti kako izgleda korijen biljke, obično odgovara izgledu habitusa odnosno krošnje.

Ako je biljka uska i visoka i njen korijen raste više u dubinu, znači da joj vijek trajanja u posudi neće biti suviše dug. Svjedoci smo sušenja tuja u žardinijerama na terasama kafića upravo iz tog razloga. Ne želim reči da je krivo izabrati tuju smaragd za žardinijere, već da teško da će doživjeti duboku starost! Pri izboru bilja, naročito ljetnica za balkone i terase, bitno je izabrati vrste kojima će odgovarati orijentacija i uvjeti na balkonu ili terasi. Ljetnice možemo podijeliti na one koje vole sunce, polusjenu i sjenu, a finese pri izboru čini otpornost pojedinih vrsta na ekstremne uvjete. Vrste koje će cvasti na istočnom balkonu su vodenike i petunije koje ne vole puno sunca, odnosno ne podnose sušu, na jugu će jakom podnevnom suncu odolijevati pelargonija, sanvitalija, bidens, vinka, osteospermum, gaura… dok će vrućine zapadnog balkona dobro podnositi bacopa, mediteranske vrste, sedumi i kaktusi. Sjeverne balkone koji su većinu dana u sjeni uljepšavati će fuksije, obične i gomoljaste begonije. Ovo su samo smjernice, jer stroga pravila ne postoje, svaki balkon je svojevrsna mikroklima za sebe. Ako vam ne uspije by the book, eksperimentirajte, savjetuje Željka Kolak.

Suncobran ili tenda?

Za balkone je možda prikladnija tenda jer ne zauzima prostor, a njome postižete zaštitu od sunca i kiše. Zahtjevnija je za održavanje i u startu veća investicija, ali je svakako praktičnija od suncobrana za koji vam je potrebno stabilno uzemljnje, zauzima više prostora, a lako ga može srušiti ili uništiti vjetar. Ako imate tendu, mislite na to da ju skupite tijekom vjetrovitih dana. U slučaju terase izbor je na vama, što vam se čini praktičnije, ljepše ili financijski prihvatljivije.

Foto: Living4Media, Berislava Picek/Cropix

Ako vam se sviđa ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 00:19