Tržište

Cijene građevinskih zemljišta sve niže, a kupoprodaje nema. Zašto?

Potražnja nije pala samo zbog krize. Sve je manje kvalitetnih parcela za gradnju

Bilo da investitor razmišlja o gradnji obiteljske kuće, stambene zgrade, vrtića ili škole, proizvodnog pogona ili, pak, hale, prvi korak prema realizaciji tog cilja je naći prikladno građevno zemljište. No, iako cijene zemljišta, baš kao i stanova i kuća, konstantno padaju, čini se da je potražnja još manja. Nekad su se građevinska zemljišta, naime, kupovala neplanski s ciljem masovne gradnje jer se prije nekoliko godina moglo prodati apsolutno sve.

Danas je, međutim, situacija takva da su mnogi investitori doživjeli financijski slom pa više ne “ulaze” u projekte. No, to nije jedini razlog slabe prodaje građevinskih zemljišta, rekla nam je Ivana Vukoje iz agencije za posredovanje nekretninama Dom ekspert, koja ističe da investitori koji su opstali na tržištu i planiraju daljnja ulaganja čekaju iznimno dobru priliku za kupnju kvalitetnog građevinskog zemljišta. A kvalitetu određuju oblik zemljišta i, naravno, lokacija.

Brojne su parcele atraktivne lokacije, ali neiskoristive zbog oblika

– Najveći problem naših investitora bio je nedostatak planiranja. Još nedavno nije se ispitivalo kakve tipove stanova ili zemljišta trebaju, žele i traže kupci nego je cilj bio zarada, a danas investitori unaprijed razmišljaju kakve će stanove sagraditi i ima li potražnje za njima. Mnogi od njih su shvatili da gradnju stanova treba planirati. Potrebno je istražiti tržište, ispitati kakvi se stanovi traže, koje kvadrature i koje sobnosti, s garažom ili vrtom. To zahtijeva više savjetovanja sa stručnim osobama kao što su arhitekti i posrednici. Oni imaju podatke koji su vrlo dragocjeni pri takvom planiranju jer mogu reći kakve se nekretnine traže. Bez obzira na ponudu, kvalitetnih stanova uvijek nedostaje na tržištu – kaže.

Preduvjet za prodaju stanova je i lokacija građevinskog zemljišta. Investitori, ističe Ivana Vukoje, traže zemljišta samo na top lokacijama, blizu centra, javnog gradskog prijevoza, škole i vrtića. Slični su kriteriji, logično, i kada govorimo o sagrađenim stanovima: moraju biti na dobroj lokaciji s obzirom na prometnu povezanost, blizu javnoga gradskog prijevoza, vrtića, škole i ostalih sadržaja te maksimalno iskorišten raspored i dobar razmještaj prostorija. – Danas se točno zna koja kvadratura treba biti vezana za koju sobnost.

Drugim riječima, stanovi moraju imati maksimalno iskorišten raspored. Mislim da se i sada stanovi mogu uspješno prodavati, ali prije njihove gradnje treba planirati prodaju. Treba ustanoviti kakvi stanovi se traže. Konkretno, u Sesvetama je deficit četverosobnih stanova, pogotovo s garažom. I ako bi se takvi stanovi gradili, mislim da bi se uspješno prodavali – smatra Ivana Vukoje.

Osim zemljišta za gradnju stambenih zgrada, traže se i ona za gradnju obiteljskih kuća, pravilnih kvadratura s provedenom infrastrukturom. No, vječito pitanje koje se nameće pri planiranju obiteljske kuće je isplativost kupnje zemljišta pa izrada projekta pa tek onda gradnja. – Uz dosta strpljena i volje, takav se projekt isplati. Ako promatramo zemljišta za gradnju obiteljskih kuća, mogli bismo zaključiti da potražnje ima, ali nema kvalitetnih zemljišta. Ljudima su najzanimljivije parcele od 400 do 500 četvornih metara, pravilnog kvadratnog oblika. Takva su zemljišta rijetkost, dok su češća dugačka i uska, a ona se ne mogu lijepo iskoristiti i koristiti.

Mnoge mlade osobe procjenjuju da im je jednostavnije kupiti stan, gotov proizvod, nego trošiti vrijeme, trud i živce na dobivanje dozvola za gradnju. Osim toga, često je potrebno dovesti plin, struju ili vodu do odgovarajuće parcele, a to opet zahtijeva vrijeme, trud i novac. Međutim, u praksi imamo krasan primjer: mlada osoba kupila je zemljište za gradnju obiteljske kuće, s time da će umjesto klasično građene kuće postaviti montažnu. Vlasnik će iznajmiti krov tvrtki iz Varaždina, a oni će postaviti solarne panele. Struju koju dobiju od panela, tvrtka će prodavati HEP-u. Vjerujem da su ovakve stvari zanimljive i drugima, ali o tome se nemaju gdje informirati – kaže.

Međutim, unatoč dobroj lokaciji, ne moraju sva zemljišta biti kvalitetna. – Ima mnogo parcela na atraktivnim lokacijama, ali su zbog lošeg oblika neiskoristive. Uz nju može biti divno zemljište pravilna, kvadratnog oblika pa je logično da obje ne mogu imati istu cijenu. Pri određivanju vrijednosti zemljišta treba voditi računa o njegovim karakteristikama, no to još nisu shvatili prodavatelji koji će u oba slučaja tražiti isti iznos – zaključuje Ivana Vukoje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2024 05:50