Gotovo svi u kuhinji imaju aluminijsku foliju; njome se pokrivaju ostaci ručka prije nego što se stave u hladnjak, koristi se za pečenje i zamatanje hrane, čuvanje namirnica... No, ispostavilo se da je njezina namjena višestruka pa je s vremenom postala svojevrsni kućni alat za sve i svašta.
Njome se, primjerice, mogu zaštititi površine tijekom bojanja, napraviti privremene posude ili reflektirati toplina i svjetlost. Njome se čisti srebro, uklanja tvrdokorna prljavština s metalnih površina, smanjuje statički elektricitet u sušilici, reflektira toplina tijekom glačanja, štite biljke od nekih nametnika... Idejama i savjetima, čini se, nikad kraja. Jedan od internetskih "hackova" je, primjerice, da se komad folije omota oko metle kako bi lakše pokupila prašinu i dlake.
I baš kad smo pomislili da smo vidjeli gotovo sve što se s njom može napraviti, pojavio se još jedan prilično bizaran trend: omatanje novčanica aluminijskom folijom i njihovo pohranjivanje na sigurno mjesto. Ideja je, navodno, zaštititi papirnati novac od vlage, prljavštine i drugih utjecaja kojima bi mogao biti izložen tijekom dugotrajnog čuvanja kod kuće.
Economic Times, indijski poslovni dnevni list, piše o ovom načinu čuvanja gotovine kao o trendu koji je privukao pažnju na internetu. Prema njihovu objašnjenju, aluminijska folija može pomoći u kratkoročnoj i srednjoročnoj zaštiti novčanica od vlage, kao i u tome da novac ostane čist i organiziran. No, metoda ima jasna ograničenja - ne štiti od krađe ni ozbiljnih događaja poput požara ili poplave.
Ne propustite novi broj magazina D&D-a
Preporuka je da se novčanice prije omatanja slože u ravne snopove, zamotaju folijom, a zatim stave u hermetički zatvorene plastične vrećice. Kao dodatna zaštita od vlage navodi se silikagel.
No, nije baš sve tako jednostavno. El Cronista, argentinski poslovni dnevni list, objašnjava da folija može djelovati kao fizička barijera prema svjetlu i izravnom kontaktu s okolišem, čime se smanjuje izloženost novčanica prašini i nekim drugim onečišćenjima. No, pritom naglašava važnu stvar: aluminijska folija nije vodonepropusna. Ako su novčanice već vlažne ili se čuvaju na mjestu gdje dolazi do kondenzacije, folija može čak otežati izlazak vlage.
Stoga je prije svega važno da novčanice budu potpuno suhe i da se čuvaju na suhom, hladnom i zaštićenom mjestu, bez naglih promjena temperature i visoke vlage. Folija pritom treba biti samo dodatna zaštita, a ne jedini sustav čuvanja.
Što se tiče ideje da će nekoliko slojeva aluminija novac učiniti gotovo neuništivim - tu ipak treba biti oprezan. Folija nije sef niti može zaštititi gotovinu od krađe, a ne treba računati ni na nju kao zaštitu od velikog požara ili poplave. Za takve je rizike potrebno ozbiljnije mjesto za pohranu.
Drugim riječima, ovaj neobični trik nije potpuno besmislen, ali njegov je učinak ograničen. Ako je cilj sačuvati gotovinu koju dugo nećete koristiti, suho i stabilno mjesto ipak je važnije od samog komada folije.
No, tu priča s aluminijskom folijom i novčanicama ne završava. Na društvenim se mrežama pojavila ideja da bi njome trebalo zaštititi novac općenito. U objavljenim videozapisima može se vidjeti kako ljudi svoje bankovne kartice, pa čak i cijele novčanike, omataju komadom aluminijske folije, pazeći da ih sa svih strana dobro prekriju. Razlog? Navodno bi folija trebala spriječiti da netko bežičnim putem dođe do podataka s beskontaktne kartice.
Iako zvuči kao još jedan neobičan internetski trik, čini se da iza njega ipak postoji određena logika. NDTV, indijski informativni portal, piše da je aluminij vodljiv metal koji može oslabiti ili blokirati određene radiofrekvencijske signale. Ako potpuno prekrije novčanik, bez praznina i poderotina, može otežati komunikaciju između čitača i čipa u beskontaktnoj kartici. Riječ je o principu sličnom onome na kojem se temelji Faradayev kavez - vodljivi materijal stvara barijeru koja ometa elektromagnetske valove.
Beskontaktne kartice koriste tehnologije poput RFID-a (radiofrekvencijska identifikacija) i NFC-a (komunikacija bliskog polja), koje omogućuju bežičnu razmjenu podataka između kartice i čitača. Upravo je zbog toga posljednjih godina aktualno pitanje može li netko neovlašteno očitati podatke s kartice dok je ona u novčaniku, džepu ili torbi.
Hrvatski arhitekt razotkriva mane A-frame kuća
Tu se pojavljuje strah od takozvanog RFID skimminga, odnosno neovlaštenog očitavanja podataka - scenarija u kojem bi netko pomoću posebnog čitača pokušao doći do podataka s kartice dok se ona nalazi u novčaniku, džepu ili torbi.
No, koliko je takav scenarij zapravo realan?
Prema NDTV-u, beskontaktne kartice prenose samo ograničenu količinu podataka, a među njima nisu PIN i CVV broj. Banke uz to imaju više razina zaštite od prijevara, pa su, navodi portal, uspješne velike krađe korištenjem RFID skimminga rijetke.
Ipak, to ne znači da je aluminijska folija potpuno beskorisna. Stručnjak Shivaprakash Devaraju za The Indian Express objašnjava da ona može djelovati kao osnovni štit protiv radiofrekvencijskih signala. Ako je novčanik pravilno omotan, folija može smanjiti ili blokirati određenu RFID ili NFC komunikaciju.
"Aluminijska folija može djelovati kao osnovni štit protiv radiofrekvencijskih signala stvarajući barijeru koja ometa elektromagnetske valove", objašnjava Devaraju.
Međutim, upozorava da takva zaštita nije praktično ni pouzdano dugoročno rješenje te da se opasnost od krađe podataka slučajnim bežičnim očitavanjem na društvenim mrežama često preuveličava. Prema njegovim riječima, kriminalci će puno češće pokušati doći do podataka putem lažnih poruka i poveznica kojima se korisnike pokušava navesti da otkriju svoje podatke ili manipulacije korisnicima nego sofisticiranim RFID skimmingom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....