Ursula Mužić Gušterović i Dino Gušterović bračni su par koji živi i radi na otoku Krku, a oboje su inženjeri građevinarstva. Iako su i jedan i drugi imali karijeru i hobije, nakon pandemije koronavirusa počeli su razmišljati o zajedničkom poslu.
U razgovoru s njima saznajemo da Ursula dolazi iz korporativnog građevinskog svijeta u kojem je stekla iskustvo vođenja gradnje, rekonstrukcija i adaptacija za velike klijente te iskustvo rada u inozemstvu. Dino je, pak, odrastao u građevinskoj obitelji te od početka karijere radi na razvijanju projekata, investiranju, gradnji i prodaji.
Ursula je kretivcima sigurno poznata i kao osnivačica brenda Urshoes. Ursula je pod tim brendom izrađivala unikatne, personalizirane i divno oslikane tenisice koje su brzo zavoljeli svi, a nosile su ih i domaće zvijezde poput Jelene Rozge, Ivane Kovač i Petre Nižetić.
- A taj Urshoes mi je donio brdo poznanstava i prve ozbiljne korake na društvenim mrežama još davne 2013. godine. Tako da, kada sam ove godine na našem Instagram profilu krenula raditi edukativne sadržaje, nije mi bio problem stati pred kameru. I to mi je opet otvorilo neka nova vrata i evo idući mjesec kreće moja rubrika na HRT-u u sklopu emisije Koordinacija. No, pravi razlog zašto sam krenula snimati bio je taj što vidim koliko ljudi zaziru od izvođača i gradilišta općenito. Svi imaju onaj "strah od majstora". Ljudi su često skeptični i preplašeni, nemaju dovoljno informacija, a ako su jednom doživjeli neugodno iskustvo lako zaključe da su svi izvođači radova isti. Ja želim promijeniti tu percepciju i pokazati da gradilište može biti transparentno, razumljivo i ljudsko. A ako ću nekoga dodatno motivirati da upiše obrtničku školu za zidara ili tesara - to bi bio bingo! Nedostaje nam ljudi, trebali bi još vise propagirati ta zanimanja - tvrdi Ursula.
Kod njezinog partenera, životnog i poslovnog, Dine, je dosta slično, ali na jedan drugačiji način. On se bavio judom, wakeboardingom, sada svira u bendu i izrađuje gitare od drveta.
- Oboje smo odrasli uz sport i kreativne hobije. Ursula kroz skijanje na vodi i oslikavanje tenisica, ja kroz judo, wakeboarding i glazbu. Taj miks discipline i izražavanja pratio nas je cijeli život, iako toga u početku nismo bili ni svjesni - priča Dino i nastavlja kako je njegov i Ursulin zajednički profesionalni put počeo je 2020. godine, u jeku pandemije, ali i osobnih promjena. Ursula dodaje kako su u to vrijeme doživjeli i velike privatne promjene. Ursula se negdje u to vrijeme preselila iz Zagreba na Dinin Krk gdje su osnovali obitelj.
- Logično i spontano se nametnula ideja da udružimo znanja i iskustva iz građevinske struke i pokrenemo nešto svoje. Spojili smo to znanje i odlučili se za poduzetništvo koje će imati i ljudsku i inženjersku dimenziju, odnosno htjeli smo pružiti klijentima ono što bismo i sami tražili kad bismo investirali. Ukratko, osobu od povjerenja koja će ih voditi cijelim procesom gradnje - prisjećaju se Ursula i Dino početka puta njihove tvrtke Gekko Ing. Ona je, dodaju, specijalizirana za pružanje profesionalne tehničke podrške investitorima koji planiraju graditi ili rekonstruirati obiteljske kuće i stambene zgrade na području otoka Krka.
- Uz profesionalni i individualni pristup, želja nam je inozemnim investitorima omogućiti realizaciju projekta uz maksimalno olakšanje svih faza razvoja projekta. Vrlo smo brzo prepoznali potrebu na tržištu, osobito na otoku Krku, za osobom koja će biti ‘oko i uho‘ investitora ili voditelj projekta. Mnogi naši klijenti ne žive u Hrvatskoj ili na gradilište mogu doći tek povremeno. Zato im je doslovno nezamjenjiv netko tko im štiti interese na terenu, tko donosi odluke kada oni ne mogu i tko im jasno i iskreno prezentira situaciju. Mi u potpunosti preuzimamo tu ulogu, od prvog poziva do uporabne dozvole - objašnjava Ursula i nastavlja kako su se od početka suočili s brojnim vanjskim izazovima - geopolitičkim previranjima, poskupljenjima, oprezom stranih investitora, manjkom radne snage.
- Za razliku od hrvatskog mentaliteta, naši klijenti, koji su pretežito iz Njemačke, reagiraju na tržišna kretanja vrlo racionalno. Kad kod njih zavlada osjećaj nesigurnosti, jednostavno se usporava dinamika ulaganja. I to se kod nas odmah vidi sporijim donošenjem odluka i smanjenim intenzitetom gradnje. Njihova su ulaganja drukčija od ulaganja Hrvata ili Slovenaca. Oni su itekako oprezni. Cijene su značajno porasle, a tržište se istovremeno mijenjalo iz dana u dan i to od rokova isporuke do uvjeta nabave - naglašava Dino i priznaje da unatoč svim nabrojanim okolnostima nikada nisu požalili što su se upustili u ovakav biznis. Naravno, bilo je dana kada su se znali zapitati zašto su si ovo zakomplicirali. Ali, dodaju, brzo prođu te sumnje i nedoumice, pogotovo jer su u svemu tome zajedno, kao bračni par, ali i kao iskusni inženjeri građevinarstva.
Jesenski broj magazina D&D je na kioscima! Vodimo vas na najljepše hrvatske farme
- Svaki put kad vidimo da smo stvarno pomogli, da smo nešto preuzeli, riješili i spriječili problem, znamo da radimo pravu stvar. Ono što mi prodajemo nije samo usluga. To je utjelovljeno znanje. Znamo taj put jer smo ga sami prošli nebrojeno puta. Volimo to što radimo i stvarno nas veseli. O našim projektima često razgovaramo i kad nismo na gradilištu. S vremenom nam je to postalo dio svakodnevice. I ne smeta nam - sa smiješkom ističu Ursula i Dino te dodaju kako im je u vođenju tvrtke najvažniji tim. Jer to je, otkrivaju, ono što čini razliku.
- Ne bismo ništa mogli bez ljudi oko nas. Kad kažemo tim, mislimo i na podizvođače, majstore, projektante, nadzor, investitore. Dobar projekt nije rezultat jednog čovjeka, već koordinacije i povjerenja među svima. Ključno je da svi znaju svoju ulogu, da nema praznog hoda, da komunikacija ne kasni. Čekanje jednog maila s odobrenjem zna pomaknuti cijelu dinamiku gradilišta. Ako izvođač izgubi termin, ne dolazi za dva dana nego dolazi za tri mjeseca. Zato je važno da netko vodi cijelu priču i da sve bude povezano - napominju.
U cijelom procesu žalosti ih što je uloga voditelja projekta još podcijenjena.
- Kod nas se još ne razumije koliko uloga voditelja projekta štedi novac, vrijeme i energiju. Ako nemate stručnog voditelja, vi ste taj koji vodi projekt. A većina ljudi za to nije niti školovana niti im je to vremenski dostupno. Naši klijenti često rade poslove koji nemaju veze s gradnjom, a istovremeno ih na telefon zove majstor i pita: ‘Gdje je nula na objektu? Koja je početna točka polaganja pločica? Gdje postaviti glavne ventile za vodu? Možete li naručiti kubik pijeska? Zašto tuš-kada koju ste kupili ne stane u nišu?‘ I tako se dogodi da odgovornost za greške pada na investitora, iako to nije njegova stručnost - kažu i naglašavaju da voditelj projekta nije samo koordinator izvođača. On je osoba koja radi cijeli niz poslova, poput one da povezuje sve sudionike procesa gradnje (od projektanta i nadzora do izvođača i investitora), brine se o usklađenosti budžeta s projektnim ambicijama, prati dinamiku gradilišta i pravovremeno reagira na promjene i zastoje, osigurava da se odluke donose na vrijeme, a izmjene provode bez narušavanja roka ili kvalitete, filtrira i angažira provjerene suradnike, ovisno o tipu projekta i njegovoj lokaciji, kontinuirano komunicira s investitorom i prenosi ključne informacije i štiti interese klijenta.
Ukratko, voditelj projekta zna sve što je potrebno da gradilište funkcionira. I tehnički i organizacijski.
- Mi u tišini rješavamo izazove na gradilištu prije nego što klijent uopće sazna da su postojali. Naša uloga ne prestaje gradnjom. Organiziramo i koordiniramo sve završne radove, pripremamo objekt za primopredaju i prisutni smo na tehničkom pregledu. Investitor ne mora ništa, osim preuzeti ključ u ruke. To nam je cilj - odlučno kažu.
Upravo rade na projektu Belva koji je razvijen u suradnji s projektantskim uredom Atak Studio. Riječ je o kućama na padini, koncepcijski osmišljenima tako da budu jednostavne za izvedbu, ali promišljene u svakom detalju. Kuće su pozicionirane jedna iza druge kako se međusobno ne bi zaklanjale. Svaka kuća ima pogled na more i osiguranu privatnost. Zadržana je postojeća ulika (maslina okružena suhozidom) oko koje se pristupa kućama, bez nepotrebnih intervencija, s poštovanjem prema zatečenom stanju i karakteru mjesta.
- Od početka je pažnja bila usmjerena na orijentaciju prostorija, tehnologiju fasade, žaluzine, vizure iz svake sobe prema moru, prirodnu ventilaciju i staklene stijene koje otvaraju pogled iz blagovaonice. Unutar kuća nema nosivih zidova, već su svi pregradni izvedeni kao nenosivi, kako bi se kuća mogla maksimalno prilagoditi kupcima bez posljedica na statiku objekta. Projekt je od starta usklađen s budžetom investitora i realnim izvođačkim kapacitetima kako ne bi ostao samo na papiru, već se mogao u cijelosti izvesti, bez kompromisa u završnim fazama. Cilj nije bio stvaranje spektakla, već dobra, racionalna arhitektura, ona koja zna svoje mjesto i donosi dugoročnu vrijednost - otkrivaju Ursula i Dino koji u svim svojim projektima veliku važnost daju korištenim materijalima. Pritom se vode načelom pametnog odabira, a ne trendovima.
- Kad vodimo projekt u fazi projektiranja, usmjeravamo investitore na materijale koji imaju smisla za njihov budžet, lokaciju i dostupne izvođače. Ponekad je na Krku lakše naći zidara nego vrhunskog montera suhe gradnje, i to je važno uzeti u obzir. Pri izvođenju radova poštujemo projektantske troškovnike, ali uvijek predložimo kvalitetnu alternativu ako vidimo prostor za poboljšanje. Uz, naravno, dogovor s nadzorom i projektantom - govore.
Kada je riječ o završnim materijalima posebno su, objašnjavaju, osjetljivi na sigurnost, osobito otpornost na požar. Ljudi često zaboravljaju da nije problem samo plamen, nego dim i toksične tvari koje nastaju gorenjem plastike.
- Volimo prirodne materijale: kamen, drvo i opeku. Nismo protiv modernih rješenja, ali želimo da izbor bude svjestan, a ne isključivo estetski. Laminat, stiropor, PVC stolarija, zavjese, sve su to materijali koji se tope i kaplju te stvaraju toksične plinove. Zamislite praznu sobu s jabukama i istu takvu sobu punu vrećica čipsa. U kojoj biste radije bili ako dođe do požara? Nadalje, veliki smo pobornici pročelja od lokalnog kamena, predgotovljenih elemenata za sprječavanje toplinskih mostova i opeke koja se slaže bez morta. Takva rješenja rado predlažemo kad imaju smisla za konkretan projekt - otkrivaju.
Ipak, već neko vrijeme na mnogim projektima nema, objašnjavaju, mnogo prostora za inovaciju. Razlog tomu nije nedostatak ideja, već tržišna realnost. S obzirom na rast cijena nekretnina, arhitekti često dobivaju jasno definiran budžet unutar kojeg se moraju kretati, što uvelike određuje i konačne izbore materijala.
Za kraj smo ih pitali koliko se može zaraditi u ovakvom biznisu.
- Zarada u ovom poslu ne ovisi samo o tebi. Ovisi o svakom mailu na koji čekaš odgovor, svakoj odluci ili izmjeni koja kasni, svakom izvođaču koji se prebaci na drugo gradilište dok ti još čekaš potvrdu, a najviše o kvaliteti projektne dokumentacije i troškovnika. Gubici nastaju i u naizgled sitnim stvarima. Kad se, na primjer, zbog fuge moraš voziti sat vremena. Kad zbog utičnice zoveš podizvođača, a on ne može doći tri dana. A ponekad se dogode i ozbiljnije situacije kao kad se, recimo, radnik ozlijedi, a sutradan te čeka betoniranje. U građevini je sve povezano. Svaka se greška prenosi dalje, svaka faza ovisi o prethodnoj. Građevina je živi organizam. Zarada postoji kad sve ide kako treba i kada je sve lagano. A to ne dolazi samo od sebe. To je rezultat precizne pripreme, zivkanja i stalne kontrole - zaključuju.
Dodaju kako su se tijekom rješavanja vlastitog stambenog pitanja znali našaliti i reći: ‘Gradimo kao da je naše.‘ Ali zapravo su, kažu, mislili - gradimo bolje nego da je naše!
- Jer za svoj dom napraviš i pokoji kompromis, uz ono klasično: ‘Ajde, samo neka ide‘. Za klijentov projekt nema popuštanja. Tada se stisnu zubi i svaki se detalj dovede do kraja - kažu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....