Nekadašnja vojna zona Vallelunga u Puli već je nekoliko godina dostupna javnosti iako je kroz povijest zbog svoje funkcije dugo bila zidovima odijeljena od ostatka grada. Čini se da će po projektu mladih arhitekata Alena Žunića i Petre Vlahek iz arhitektonskog ureda ALBATROSS taj prostor uskoro dobiti i novo lice kao Zona inovacije Pula ili kako ju projektanti skraćeno nazivaju - ZIP.
- S novoprojektiranim putevima, šetnicama i prolazima cijeli obuhvat od 25 hektara postat će lako pristupačan i poželjan, dizajnirana zelena oaza u neposrednoj blizini središta grada, a moći će se osim za inovacije, istraživanja i nove tehnologije koristiti za druženja, neobavezne posjete parku i zaljevu kao i za razna društvena događanja - kaže arhitekt Alen Žunić, inače i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Osim oblikovanja prirode i javnih prostora arhitekti su imali i izazovan zadatak osmisliti prenamjenu, rekonstrukciju i restauraciju više od 30 postojećih zgrada, a kako ističu, najteže im je bilo naći "delikatnu ravnotežu između uzbuđenja i ograničenja, osmišljanja novoga i čuvanja staroga vrijednog sloja. Krajnje, i svaki čin očuvanja podrazumijeva neku razinu redizajna i revizije zatečenog, odnosno novu intervenciju". Inicijalna faza revitalizacije Vallelunge fokusirana je na dvije atraktivne zgrade koje će se u sklopu Pulskog inovacijskog centra prve izvesti, a početak gradnje planiran je sljedeće godine.
PROČITAJTE VIŠE Totalna preobrazba hrvatskog otoka
- Cijeli obuhvat podijelili smo u tri urbanističke zone, od kojih je svaka drugačije tematski osmišljena. Prva faza u budućem razvoju je zona ‘A‘ ili ‘HUB za istraživanja, inovacije i tehnologije‘, a njome je obuhvaćen najsjeverniji dio ZIP-a unutar kojega su dvije ključne zgrade projektnog rješenja - inkubator, nizak objekt, decentnog oblikovanja, s istaknutim billboardom, i akcelerator što nastaje ukopavanjem u teren i srasta sa zelenilom - kaže.
U ostatku zone ‘A‘, koja je urbanistički projektirana na racionalnoj i funkcionalnoj ortogonalnoj mreži, smještene su izdužene lamele jednostavnog oblikovanja maksimalne visine od 10 m koliko je dozvoljeno prostornim planom, a na zapadu su ugostiteljsko-uslužni objekti cafe bara i restorana za zaposlene, ali i za posjetitelje, turiste, građane. Budući da je cijeli HUB smješten na manjoj uzvisini arhitekti ga nazivaju još i "inovacijskim brdom", umjesto "doline" u sintagmi Silicon Valley, a osmišljen je kao stroj za proizvodnju novih znanja koji unutar jednostavnih arhitektonskih okvira otvara radne prostore za buduće znanstvenike i istraživače.
Jedna od zgrada koje će se prve izvoditi, Kuća inkubacije, unikatna je na na konceptualnoj razini. Projektanti su umjesto smještanja novog volumena - na, pored, uz - postojeću građevinu odabrali rješenje koje formira zgradu oko povijesnog objekta.
- Provedena je inverzija pa su vanjska pročelja postojeće strukture postala interijer unutar novog volumena, poput "kuće u kući". Kako je veličina inkubatora od samo 400 četvornih metara bliža dimenziji obiteljskog stanovanja, cijeli objekt je tako i projektiran - kao parafraza rimske vile što je prikladna interpretacija arhitekture u Puli, gradu s naglašenom antičkom tradicijom. U novoj tzv. Kući inkubacije, pojavljuju se atrij i peristil koji služe i kao funkcionalni element uvođenja svjetla u radni prostor, ali i kao atmosferski ugodan insert što približava svaki radni stol prirodi i stvara ugodnu mikroklimu. Također, ti zeleni utisnuti inserti unutar inkubatora kreativna su zamjena za polujavni prostor pa uklanjanjem krova iznad povijesne zgrade to postaje najvažniji dio ‘kuće‘, kao u Rimu koji je atrije koristio za slavlja, druženja, odmor... - opisuje Žunić.
PROČITAJTE VIŠE Autobusni kolodvor u Pazinu ‘kao iz budućosti‘
Drugi ključni objekt - akcelerator - osmišljen je kao hibrid teatra, prepoznatljive tipologije Pule, i austrougarskih utvrda, koje su uglavnom ukopane, a danas su po krovu prekrivene i samoniklim zelenilom i gotovo sve imaju projektirane ‘atrije‘, udubine u volumenu.
- Aplicirana je ‘memorija prostora‘ pa akcelerator asocira na poznate forme u okruženju, uz suvremenu interpretaciju. Kako se parcela akceleratora nalazi na nižoj koti u odnosu na obližnji park novi objekt ne pokušava dominirati okolišem već se djelomično ukopava, a krov postaje prohodna ekstenzija javnog prostora, dostupnog i posjetiteljima i građanima. "Dodana vrijednost" zelenog krova koji postupno raste prema jugozapadu su vizure koje se u najvišoj točci pružaju preko guste šume prema centru Pule - opisuje naš sugovornik.
U konačnici, obje se zgrade pri oblikovanju oslanjaju na tzv. low tech low budget, s vidljivim industrijskim obilježjima.
- Unatoč vizualnoj introvertiranosti ovih objekata, fasade su zamišljene od translucentnog materijala (leksan) koji na pojedinim mjestima propušta mutnu sliku očuvanih povijesnih zidova, a dijelovi pročelja na sebi nose i dizajniranu tipografiju. Interijer je pak riješen s idejom provođenja hibridnog načina rada - od doma i iz ureda - pa će vjerojatno i dijelovi unutrašnjosti biti tek dvije trećine okupirani tijekom radnoga tjedna, što u organizaciji prostora znači manju potrebu za istovremenim brojem stolova. Također, zbog skeletne konstrukcije u oba objekta moguć je fleksibilan raspored u interijeru i različiti scenariji uporabe, što je krucijalno za buduće korisnike, s obzirom na to da budućnost poslovnih prostora leži u dobrom balansiranju između otvorenoga i individualnoga rada. Tako su i u akceleratoru i inkubatoru osigurane tri vrste površina fokusirane na: me (radni stolovi, uredi), we (sobe za sastanke, co-working) i us (atriji, lounge, dvorišta) - opisuje Žunić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....