Zagreb bi od početka iduće godine mogao imati najviši porez na nekretnine koji dopušta zakon. Grad je u javno savjetovanje uputio prijedlog prema kojem bi se od 1. siječnja 2027. sadašnja stopa od pet eura povećala na osam eura po četvornom metru godišnje, odnosno za 60 posto. Za vlasnika stana od 60 četvornih metara koji podliježe tom porezu godišnja bi obveza tako porasla s 300 na 480 eura. Kod stana od 100 kvadrata iznos bi narastao s 500 na 800 eura.
Uz dodatni trošak za vlasnike, prijedlog otvara i pitanje mogućih posljedica za tržište. Može li veći trošak držanja praznog stana potaknuti dio vlasnika da ga proda ili iznajmi i tako povećati ponudu? Lana Mihaljinac Knežević, direktorica agencije za posredovanje u prodaji nekretnina Zagreb West, smatra da određenog učinka može biti, ali ne očekuje veći val prodaje ili najma.
- Nekome to može biti dodatni motiv da nekretninu stavi u funkciju, ali teško da će se vlasnik zbog tog iznosa odlučiti prodati stan vrijedan nekoliko stotina tisuća eura ako ga inače nije namjeravao prodavati - pojašnjava Lana.
Prosječna tražena cijena kvadrata u Zagrebu u kolovozu ove godine prema portalu Nekretnine.hr iznosila je 4121 euro, a iako je prodaja usporena, ne pokazuje naznake snižavanja. Razloge tomu, smatra Lana, treba tražiti i u specifičnom odnosu prema nekretninama u Hrvatskoj.
- Nekretnine se tradicionalno doživljavaju kao siguran način čuvanja vrijednosti novca i dugoročna obiteljska imovina, a i glavni su investicijski proizvod. Zbog toga odluka hoće li netko nešto prodati često nema puno veze s godišnjim troškom od nekoliko stotina eura - objašnjava Mihaljinac Knežević zašto ovaj novi namet ne bi trebao izazvati veće promjene.
Vlada objavila novost za podstanare, stanodavcima uvode veliko ograničenje
Ako uočljivog učinka ove lokalne izmjene i bude, očekuje ga prije na tržištu dugoročnog najma nego u samoj prodaji. No, Mihaljinec Knežević upozorava i da se statistički prazan stan ne može automatski smatrati stanom koji je spreman za tržište.
- Dio njih zahtijeva velika ulaganja, dio se nalazi u zapuštenim zgradama, a kod nekih postoje neriješeni vlasnički ili nasljedni odnosi. Ako želimo aktivirati i stvoriti veći stambeni fond, moramo gledati šire. Porez može biti jedan od instrumenata, ali sigurno nije jedini - govori.
Struktura ponude stanova je, smatra, jedan od ključnih problema zagrebačkog tržišta.
- Ne bih rekla da jednostavno nema ponude. Problem je što nema dovoljno odgovarajuće ponude. Veći broj oglašenih stanova ne bi automatski značio i više kvalitetne ponude koja bi nalazila kupce - kaže i dodaje da nedostaje stanova srednje kvalitete i veličine, dobrog rasporeda, na prometno povezanim lokacijama, u kvalitetnim i održavanim zgradama s liftovima te po cijenama koje može pratiti širi krug kupaca.
- Takve nekretnine i dalje relativno brzo nalaze kupca, a premalo ih je - ističe Lana. U segmentu rabljenih stanova, tumači nam, postoji velik broj onih kod kojih je izražen raskorak između očekivanja prodavatelja i onoga što kupac smatra realnom vrijednošću, posebno ako stan zahtijeva ozbiljnu adaptaciju ili je zgrada u kojoj se nalazi u lošem stanju.
U Zagrebu upravo gledamo nevjerojatan nekretninski paradoks. Ovo je odgovor na ključno pitanje
Zato broj realiziranih kupoprodaja u Zagrebu, smatra, pada godinu za godinom, ali pad transakcija ne znači nužno da će cijene pasti.
- Neki vlasnici jednostavno neće prodati ako ne postignu cijenu koju očekuju, koliko god ona nerealna bila - poručuje Lana.
Problem, prema njezinu mišljenju, postoji i u novogradnji. U Zagrebu se i dalje gradi premalo novih stanova, a velik dio novih projekata dolazi na tržište u višem cjenovnom segmentu.
- Ono što zagrebačkom tržištu posebno nedostaje su veći, dobro planirani projekti sa stanovima srednje kvalitete, po prosječnim cijenama, za građane koji nekretninu kupuju prvenstveno za stanovanje - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....