Obilne kiše i nevrijeme izazvali su proteklih dana štete u brojnim europskim gradovima, a bez poplavljenih ulica nisu prošli ni poneki hrvatski gradovi na obali. U Dubrovniku i Splitu zbog izbačenih šahtova i vode po prometnicama bio je otežan promet, poplavljen je bio i Stradun, a posljedice obilnih kiša i bujičnih poplava osjetila su i mjesta u blizini. I dok se štete trenutnih padalina još zbrajaju, istovremeno se već godinama snažno apelira na prisutan rast razine mora koje tako "prijeti" nekretninama. Da nije riječ o bezazlenoj pojavi, potvrdili su nam i iz Hrvatskog hidrografskog instituta.
- Zbog velikog interesa javnosti, podaci o mjerenju visine razine mora dobivaju sve više na važnosti u smislu procjene trenda porasta srednje razine mora odnosno praćenja posljedica klimatskih promjena. Mjerenja jasno ukazuju na trend porasta srednje razine mora pa tako, na primjer, mareografska postaja u Splitu bilježi porast razine mora od 1,1 milimetar po godini ako promatramo razdoblje od početka mjerenja do danas. Taj trend je još izraženiji ako se promatra razdoblje od 1992. godine do danas i iznosi 3 milimetra po godini - rekli su nam iz Hrvatskog hidrografskog instituta.
Kako dodatno pojašnjavaju, najosjetljivija područja na porast srednje razine mora su obalna područja s nižom nadmorskom visinom, ali i područja estuarija kao što je, primjerice, dolina Neretve. Uz to, sve češće i snažnije poplave pojačat će eroziju obale što će za posljedicu imati urušavanje strmih područja. A štete će u budućnosti biti samo veće.
- Svjedoci smo sve češćih vijesti o olujnim nevremenima na Jadranu, s pojavama ekstremnih oborina, visokih razina mora i visokih valova, koji uzrokuju poplavljivanje i oštećenja infrastrukture na obali. Na žalost, u godinama koje dolaze očekuje se da će tih događaja, a koje se može pripisati klimatskim promjena, biti sve više i da će biti sve ekstremniji - upozoravaju iz Hidrografskog instituta te dodaju da je potrebno početi se baviti prilagodbom ovim klimatskim promjenama, ali i održivim razvojem.
U tom smislu, potrebno je pristupiti izradi planova upravljanja obalnim područjem, odnosno definirati pojas u kojem ne bi bila dozvoljena gradnja. Sadašnja infrastruktura i obalni gradovi mogli bi se pokušati braniti gradnjom nasipa, brana i podizanjem visine lukobrana, navode iz HHI-ja.
Još prije nekoliko godina NASA je objavila projekciju koji bi sve gradovi mogli biti poplavljeni u budućnosti, a među njima se našao i Dubrovnik. No, čini se da to kupce nekretnina ni investitore ipak ne brine. Prema novim podacima iz 2023. godine Split i Dubrovnik spadaju među gradove koji su zabilježili najveće kupoprodajne cijene po kvadratu stambene jedinice, a tamo su i najskuplja građevinska zemljišta. Cijene iz godine u godinu značajno rastu u Zadru, a svima im je zajednička podjednaka potražnja kad je riječ o eksluzivnim nekretninama u prvom redu do mora.
- Ni domaći ni strani kupci nikad nisu iskazali zabrinutost radi podizanja srednje razine mora. Možda bi to bio slučaj da su nekretnine baš uz more, ali sve kod nas imaju barem nekoliko metara udaljenosti. Budući da kupci, u prosjeku, razmišljaju "do 50 godina u budućnost", ova ih situacija nimalo ne zabrinjava - rekao je Leo Dellavia, voditelj agencije za nekretnine Emporia, dodavši da su nekretnine u prvom redu do mora, posebice one ekskluzivne, i dalje među najskupljima, ali i najtraženijima kod određenog profila kupaca.
Fotografije i video materijali koji prikazuju izlijevanje mora nude katastrofične scene. Kako je to izgledalo prošle godine na otoku Istu, možete vidjeti ovdje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....