Cijene najma stanova u Zagrebu posljednjih su mjeseci počele blago padati, no nedavna objava na društvenoj mreži Reddit otvorila je pitanje – što se zapravo krije iza nižih cijena i koliko vrijedi pogledati zgradu izbliza prije nego što se potpiše ugovor.

Jedan je korisnik te platforme, koji razmatra kupnju stana u Zagrebu, objavio fotografiju zgrade u Folnegovićevom naselju s vidljivim crnim zakrpama oko prozora i upitao ostale:

"Gledam za kupnju stana u zgradi i vidim da ima ove crne ‘zakrpe‘. Zna li netko što je točno i koji je uzrok tome?"

Jesenski broj magazina D&D je na kioscima! Vodimo vas na najljepše hrvatske farme i donosimo priče ljudi koji su odlučili pobjeći iz grada u prirodu

Odgovori su stigli odmah. Jedan mu je korisnik poručio da je riječ o napukloj fasadi koja je sanirana, ali da "to neće dugo izdržati" te mu savjetovao da obrati pozornost na vlagu u unutrašnjosti stana.

Drugi je, pak, smirenije zaključio:

"Ništa ne traje vječno, pa tako ni fasade. Ovo ti je samo plus jer očito je nekom stalo da se pukotine zakrpaju."

Njegov komentar potaknuo je raspravu o tome je li riječ o znaku propadanja ili o redovitom održavanju kakvo bi svaka zgrada trebala imati.

Nezabilježen procvat gradića nadomak Zagreba, mlade obitelji samo pristižu, a cijene bujaju: ‘Novogradnja, kuće, vikendice, sve ide!‘

Potres i posljedice

U raspravu su se ubrzo uključili i oni tehnički potkovaniji. Jedan korisnik objasnio je kako se radi o površinski saniranim pukotinama nastalim zbog potresa i pomicanja konstrukcije, dok je drugi dodao da "to nisu strukturna oštećenja", već pukotine između nosivih zidova i podziđa ispod prozora.

Naravno, nije nedostajalo ni sarkazma:

"To ti je kao plijesan na siru – sad je to plemenita zgrada, a beton vrijedi 5000 eura po kvadratu. Nemaš se kaj misliti", napisao je jedan od komentatora, uz brojne reakcije.

Pukotine na zidovima znak su ozbiljnih problema

"Za ove inženjere koji ti odgovaraju…"

U raspravu se uključila i jedna Zagrepčanka koja je podijelila vlastito iskustvo. Napisala je da i njezina zgrada ima slične pukotine, ali da nema strukturnih oštećenja, jer su zidovi armiranobetonski. Dodala je i kako "mnogi ne razlikuju fasadu od zida, a razlika je ogromna".

Drugi korisnik potvrdio je njezine riječi, pojašnjavajući da su pukotine na fasadama većinom posljedica zagrebačkog i petrinjskog potresa, ali i manjih podrhtavanja koja se događaju s vremenom.

"Apsolutno ništa opasno – samo estetski problem. Pokrpano je da ne ulazi vlaga. Na svijetlim fasadama se vidi, na ciglenima ne, ali to ne znači da ih nema. Dakle, ne treba se zamarati, ali svakako provjeri ima li vlage ili plijesni na zidovima", napisao je.

Jedna je korisnica priznala da je razmišljala o kupnji stana baš u toj zgradi, no na kraju se odlučila za neboder – "mnogo kvalitetniju zgradu", iako je i tamo primijetila slične tragove popravaka.

Jedan stanovnik Folnegovićevog naselja ponudio je i dodatno objašnjenje: zgrada, tvrdi, nije oštećena od potresa, nego se slijegala, pa su temelji popravljani prije nekoliko godina. "Ne uzimaj me zdravo za gotovo, ali poprilično sam siguran da je ta", dodao je.

Fasada može varati

Objava je izazvala pravu lavinu komentara i podsjetila da izgled zgrade često skriva njezino pravo stanje.

Stručnjaci upozoravaju da sanirane fasade ne znače nužno da je zgrada problematična, ali upozoravaju da se ne smiju ignorirati tragovi vlage ili pomicanja zidova.

Iako se Folnegovićevo naselje mnogima čini kao idealno mjesto za najam ili kupnju zbog dobre povezanosti i nešto nižih cijena, ovaj slučaj pokazuje da je uz oglas i kvadraturu pametno pogledati zgradu ‘izbliza‘.

Kako je jedan komentator sažeo cijelu raspravu:

"Fasada može varati, ali vlagu i lošu konstrukciju – teško je sakriti."