Kameni dvori na Biokovu

Očima, pameću, srcem po onom što se vidi do onog što se ne vidi", u stijenu su uklesane riječi dr. fra Jure Radića koji je utemeljio Botanički vrt Kotišina na Biokovu, smješten na primorskim obroncima planine, iznad Makarske.

Botanički vrt na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara dio je Parka prirode Biokovo. Nije to klasični botanički vrt u kojem je svaka biljka unošena prema određenim pravilima, nego jedan ograđeni dio prirode u kojem su zadržani prirodni oblici vegetacije sa samorodnom florom. Tu se na površini od 16,5 hektara nalaze vrlo raznolika staništa kao što su kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine te kanjon Proslap s istoimenim slapom, koji je veći dio godine suh. Na površini vrta utvrđeno je oko 300 samoniklih biljnih sorti, od tipično mediteranskih do planinskih, a na nekim su područjima sađene egzote, poljoprivredno i ljekovito bilje. Ovdje se nalaze i zidine velikog kaštela, fortifikacijskog objekta iz 17. stoljeća koji impresionira izgledom.

Među trajnicama u Botaničkom vrtu u proljeće je impresivna jadranska perunika sa svojim velikim lila cvjetovima. Dalmatinski je endem iz porodice Iridaceae, raste na kamenjarama, točilu i uz staze. Tu raste još jedan endem - biokovsko zvonce.

Upravo u tom ugođaju, ispod prirodne divote botaničkog vrta, nedavno je uređena Villa 2M, smještena na 350 metara nadmorske visine i na posjedu od 1800 kvadrata. Njezini su investitori, iz respekta prema samoj poziciji, zadali sebi vrlo težak i zahtjevan zadatak: napraviti vilu koja će se stopiti s krajolikom, a biljem u vrtu nastaviti priču iz susjednog botaničkog vrta s kojim graniči svojim sjevernim dijelom.

- Prije nekoliko godina kupila sam zemlju s malom ruševinom. Htjela sam napraviti kuću koja će se uklopiti u ambijentalnu arhitekturu, a istodobno pružiti udobnost najzahtjevnijima. Kuća se izvana doima malena i savršeno se uklopila u biokovski kamen. S obzirom na to da je sagrađena u parku prirode, bilo je mnogo zahtjeva i pravila koja je trebalo poštivati. Kuća je obložena starim dalmatinskim kamenom. Kupovali smo ga u Dalmatinskoj zagori, birajući stari sivi kamen kako bi sve ostalo u mediteranskom duhu - kaže vlasnica kuće Marina Marinović, vlasnica tvrtke Pamakod koja organizira razne evente.

Glavni arhitekt na ovom projektu bio je njezin brat Ivo Marinović iz Makarske, ali sve u dogovoru sa sestrom koja je bila glavni kreator cijelog projekta. Vilu koju će dati u najam, kako kaže Marina, uređivala je sebi za dušu te planira i sama ovdje s društvom provoditi vrijeme.

U Villu 2M dolazi se vijugavom cestom koja vodi u selo Kotišina, smješteno 2,5 kilometara od Makarske. Na vrhu sela, gdje prestaje cesta i malom stazom se ulazi u botanički vrt, lijevo preko potoka, nalazi se Villa 2M. Parking je smješten devet metara niže od same kuće pa se penjemo stepenicama koje nekoliko puta mijenjaju smjer kako ne bi bile teške za kretanje i kako bi se što više doživio okolni teren i vanjske pristave. Taj efekt je posebno dojmljiv noću kod vanjske rasvjete.

Stepenice ujedno dijele imanje na dio koji je za življenje i tehniku same kuće i na zapadni dio koji je ostao od suhozida u kaskadama između kojih se nalaze vrtače za uzgoj eko povrća, a opremljene su navodnjavanjem iz spremnika za kišnicu.

- Posebno sam ponosna jer je kuća srasla s biokovskim kamenom i doima se malenom. Arhitekt je potpuno razlomio kuću: samo dio s krovom u kojem je dnevni boravak je isturen, dok je ostatak ostavio u pozadini, dio sa sobama, kupaone. Nadalje, sagradili smo mediteransko boćalište. Arhitekt koji balota inzistirao je na natjecateljskim dimenzijama od 20 metara. Uz kuću su i dva eko vrta u kojima rastu paradajz, raštika, krastavci, luk, rotkvica, i o kojima brinu moja mama i sestra koja je također arhitektica iz Makarske - priča nam Marina Marinović.

Kamena Villa 2M ima tipične dalmatinske zelene škure, dok su prozori iza njih dugački, više u stilu francuskih ljetnikovaca. Krov je od bijelih kamenih ploča, a ograde oko kuće su od kamena antracita. Južno iz kuće puca pogled na Hvar, Brač i Pelješac pa se čovjek može nauživati divnih vizura.

Koncept življenja u kući na Mediteranu ogleda se u prožetosti korištenja unutarnjih i vanjskih prostora. Kuhinja je povezana s vanjskom kuhinjom i roštiljem s vanjskim blagovanjem natkrivenom pergolom kao zaštitom od sunca. Vanjska kuhinja i blagovanje postavljeni su istočno od kuće kako bi im ona davala hladovinu u popodnevnim satima.

Ta je kuhinja uređena šarenim toskanskim pločicama, dok je luster od korpa, atmosfera je prava - “La Dolce Vita”.

Posebnost imanja je i njen bazen koji je smješten na međuterenu između vanjskog blagovanja i donje etaže, preljevni bazen isturen je naprijed kako bi se voda spojila pogledom s morem u daljini.

- Selo nema vodu, kanalizaciju ni telefon. Vodu smo riješili s dva spremnika, jedan pune vatrogasci, a drugi kišnica za navodnjavanje. Kanalizaciju smo riješili biopročistačima kako bi se zadovoljili eko standardi područja bez kanalizacijske infrastrukture. Postavljeni su solarni paneli za toplu vodu. Zbog velike visine sve smo trebali kranovima postavljati ili dopremiti, od spremnika i pločica do kompletne zemlje za vrtove. Gradnja na takvom mjestu je složena. Primjera radi, samo za punjenje bazena nama je trebalo sedam cisterni vode koju nam dostavljaju vatrogasci - objašnjava Marina Marinović koja je ovih dana na svom imanju boravila u društvu glumice Ankice Dobrić i našeg fotografa Toma Dubravca.

Na prostoru terasa i dvorišta postavljene su pločice uzorka betona.

Nakon uživanja u okružju kuće ulazimo u šarmantno zdanje. Arhitekt Marinović svojoj je sestri dao slobodne ruke da se “igra” i osmisli interijer, a njezin je izbor pao na industrijski dizajn s ponešto retro i suvremenih komada namještaja i detalja. U kuću se ulazi u dnevni boravak, a na toj su gornjoj etaži još kuhinja i trpezarija, spavaća soba i kupaonica. Dnevni boravak ima prostor za opuštanje koji čine kožni trosjed, žuta fotelja, metalni stolići i stalaže, sve u stilu industrijskog dizajna. Komoda i gramofon starinski su komadi. U blagovaonici stoji veliki trpezarijski "grubi" stol od metala i neobrađene daske uz koji su metalne stolice. U oba je prostora mnogo zidne rasvjete.

Spavaća soba na toj razini kuće ima retro namještaj kao što su noćni ormarići u obliku pojačala, koji su vlasnici kuće jedan od dražih detalja. Na zidovima nema slika, nego su postavljeni 3D paneli obojeni blijedoplavo. Kupaonica ima betonske pločice koje se nastavljaju na zidove. Sve kupaonice u kući imaju sustav staklenih stijena.

Posebnost unutrašnjosti daje i vinski podrum u koji se spušta metalnim stepenicama sa šipkama. Na zidovima su lampe u obliku starih slavina, metalne stalaže za vino, mini kuhinja, komoda Coca-Cola te luster Kare od zelenih boca iznad dugačkog stola.

U drugoj spavaćoj sobi smještenoj u donjoj etaži, koja je sva metalna, stoji ormar u vojnom stilu. Tu su i metalni noćni ormarići i radni stol. Ipak, u trećoj spavaćoj sobi posve je druga atmosfera - bijela romantika. Ovdje se može vidjeti metalni bijeli krevet. Kupaonica je smještena unutar sobe.

Sva sobna vrata su grubo četkano drvo s metalnim ovratnicima. Interijer je ispunjen s mnogo “cool” detalja kao što je crveni retro frižider u kuhinji koji izgleda kao iz filmova iz 50-ih godina.

- Dio namještaja smo kupili u Maisons du Monde, drugi smo sami izrađivali kod stolara. Svaka prostorija ima jako puno rasvjetnih tijela, neke smo kupovali, a neke također sami izrađivali. Dio lampi smo kupili na sajmu na Britancu - kaže Marina Marinović.

Na podu su postavljene betonske pločice i uvedeno je podno grijanje, dok su zidovi od bijelog grubog betona.

Iako u selu nema telefona, ovdje je proveden internet, i to visoke kvalitete. Postavljene su i zujalice koje tjeraju zmije i druge napasnike. Čitava je stražnja strana kuće kao plaštem zaogrnuta Biokovom. Ima nešto čarobno u njegovim stijenama, koliko god su naizgled opasne, pružaju snažan osjećaj zaštite. Zato ne čudi što je čovjek naseljavao Biokovo u prapovijesti mnogo prije nastanka pisma.

U ovoj idili osvojio nas je i cvrkut ptica, po danu se čuju slavuji i grdelini, a po noći ćuk. Slavujima je ova pozicija omiljena zbog prirodnog izvora vode koji je smješten u blizini. Usprkos tom savršenstvu u kojem bi svaki čovjek poželio uživati, vlasnica kuće Marina Marinović ovih se dana osjeća pomalo umorno.

- U Dalmaciji postoji izreka: Kada vidiš čovika da priča sam sa sobom, il je puka, il kuću gradi. Kod mene je sad još i gore jer sam već prije kuće bila puknuta - smije se ona.

Foto: Tom Dubravec/Hanza Media