Dio kompleksa bivšeg Vjesnika

U ovom prostoru bilo je skladište i radionica za popravke strojeva, a sada je oaza umjetnosti

 Neja Markičević/Cropix
Uređenje nove zagrebačke lokacije udruge KONTEJNER/biro suvremene umjetničke prakse potpisuje arhitektonski ured SKROZ

Nakon više od 20 godina djelovanja na suvremeno-umjetničkoj i kulturnoj sceni, udruga KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse otvorio je novi izložbeno-izvedbeni prostor na adresi Odranska 1/1 u Zagrebu.

image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix

Ovaj prostor, čiji projekt uređenja interijera potpisuje arhitektonski ured SKROZ, odmah nas je osvojio. O tome kako je nastajo, pričali smo s arhitektima, točnije s Margitom Grubišom, Marinom Jelčićem, Danielom Škaricom i Ivanom Žalac, ali i s ekipom KONTEJNERA | biroa suvremene umjetničke prakse kojeg čine: Ana Bedenko, Davorka Begović, Jadrana Ćurković, Mario Gracin, Ena Hodžić, William Linn, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić i Tereza Teklić.

-Novi izložbeno-izvedbeni prostor KONTEJNER dio je kompleksa bivšeg Vjesnika, dio koji je dugi niz godina korišten kao skladište. U doba Vjesnika u ovom je prostoru bila radionica za popravke strojeva iz pogona te je iz tog doba ostao mali industrijski kran, radna rasvjeta i stare elektroinstalacije za potrebe strojeva. Dočekao nas je pod natopljen industrijskim uljima, neupotrebljive sanitarije, stare metalne police i pregrade, te prozori i zidovi omotani u debeli sloj paučine. No velike staklene površine s dviju dužih strana, zdrava konstrukcija, otvorenost i pristupačnost sa strane gospodarskog dvorišta te prostornost koja se nazirala iza tadašnje skladišne zatrpanosti ipak je odavala budući potencijal prostora - prisjećaju se arhitekti iz ureda SKROZ.

image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix
image

Arhitektonski ured SKROZ: Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica i Ivana Žalac

Bruno Lovrenčić/Camera Roll

Uz glavnu dvoranu u prostoru je spremište izložbenog prostora, sanitarije za posjetitelje, mali bar i kuhinja te manja konferencijska dvorana. Prostor od cca 250 m2 organiziran je na način da maksimalno zadrži dojam cjelovitosti iako je, ističu arhitekti, postojala potreba za odvajanjem dijelova prostora.

Pogledajte video!

-Spremište je iz toga razloga samo omeđeno teškim čeličnim policama koje su prerađene od ostataka zatečenih polica iz doba skladišta. Mali priručni bar je organiziran u dijelu prostora koji se otvara prema dvorištu, a pomičnim panelima se odvaja ili povezuje s izložbenim prostorom po potrebi. Konferencijska dvorana ipak je čvršće odvojena od prostora, ali providnim staklenim prizmama i staklenim vratima kako bi se i tu sačuvao kontinuitet prostora - pričaju arhitekti, a ekipa iz KONTEJNERA dodaje kako su odabrali baš ovaj prostor jer je programsko djelovanje udruge vrlo široko i raznorodno zbog čega im je potreban multifunkcionalan prostor – prostor adekvatan ili prilagodljiv širokom spektru različitih potreba.

image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix

-Kad smo krenuli u potragu znali smo da zadatak nije lagan, no kad smo došli do prostora u Odranskoj 1/1 vrlo brzo smo shvatili da je to ono najbliže našim potrebama. Prostor je namijenjen izlaganju suvremene umjetnosti, predstavljanju izvedbenih umjetničkih praksi, ali i učenju, stvaranju i razmjeni umjetnosti - kažu iz KONTEJNERA.

Nakon dogovora s najmodavcem i planiranim rokom za otvorenje, kojeg je odredila prva izložba u prostoru, krenulo je simultano projektiranje, čišćenje, rušenje, traženje izvođača, materijala i sponzora. To nije najidealniji proces rada, otkrivaju arhitekti, ali drugačije nije bilo moguće u zadanim vremenskim okvirima. Nešto su rješavali sami, ali kako je zahvat bio dosta zahtjevan trebali su dosta ozbiljne izvođače radova, koje u ovo doba kad su svi u građevini prebukirani zaista nije bilo jednostavno osigurati.

image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix

-Nastojali smo zadržati neke prepoznatljive elemente prostora kao što su npr. temelji nekadašnjih strojeva, zatečeni natpisi upozorenja i kran, ali prvenstveno zadržati cjelovitost prostora i dvostrano osvjetljenje te urediti, ali i afirmirati industrijski karakter prostora bivše radione. Naglasak je bio i na fleksibilnosti prostora koji se po potrebi raznih izložbi treba prilagođavati razno raznim zahtjevima postava, od mračnih do svijetlih prostora, manjih, većih pa je u tu svrhu na prijedlog kolege Miodraga Gladovića, stručnjaka za multimediju, planirana i izvedena konstrukcija (grid) na stropu opremljena instalacijama koja to sve osigurava - pričaju arhitekti i dodaju kako u prostoru dominira odsustvo boje što je po njima bio prikladniji pristup prostorukoji mora moć prihvatiti razne sadržaje i teme, svaki sa svojim bojama, svaki put drugačijim. No nisu forsirali crno-bijelu temu. U prostoru se iščitavala već postojeća jaka tema rastera prozora, koja se preslikala na strop u vidu već spomenutog "grida" za multimediju i rasvjetu, te je raster dosljedno nastavljen na pregrade i obloge (staklena opeka, keramika). Prirodna tekstura zatečenog parketa dobiva nastavak u dodanim elementima bijelo akustičnih obloga od drvene prešane vune (Drvolit, Heraklit). Tamni strop je "progutao" sustav za multimediju kako se oprema ne bi pretjerano isticala te kako bi se po potrebi mogao formirati black box određene veličine, dok su zidovi svijetli radi boljeg dojma prostornosti i prirodnog osvjetljenja dvorane u dnevnom ili radnom režimu korištenja.

image
Neja Markičević/Cropix

-Iako se nije utjecalo na temeljne zahtjeve građevine, ipak je bilo dosta grubih građevinskih radova, od uklanjanja pregrada, zamjene dotrajalih instalacija, novih podova u segmentima, ali i završnih: popravaka stolarije, zamjene keramike, sanitarija, brušenja parketa, nebrojeno krpanja i ličenja svih površina. Instalacije smo planirano vodili nadžbukno, u kontekstu prethodne namjene prostora. Koliko god smo mogli koristili smo stare upotrebljive elemente uz nužne popravke (npr. radijatore, prozore, vrata, i dr.) kako bismo zadržali čim više karakterističnih elemenata, iako je to bilo često od zahtjevnije kupnje novog komada - govore arhiteki iz ureda SKROZ koj ise prisjećaju pogleda raznih majstora i prijatelja koji su znali posjetiti gradilište i s nevjericom ih gledali kad bi naveli u kojem roku sve treba biti gotovo i pri tome stajati u prostoru koji još ne daje niti naznake konačnog rješenja.

image
Neja Markičević/Cropix
image
Neja Markičević/Cropix

-Zapravo je najzahtjevnije bilo uvjeriti sebe i druge da je to moguće - smiju se arhitekti.

Inače, u novom prostoru publiku očekuje cjelogodišnji program izložbi i umjetničkih instalacija koje se prije svega odnose na progresivne suvremene umjetničke prakse, novomedijsku umjetnost, device art i bio art; zatim različiti performansi te eksperimentalni koncerti i zvučni umjetnički radovi. Osim izložbeno-izvedbenog programa, u prostoru se planiraju umjetničke rezidencije, umjetnička i umjetničko-znanstvena istraživanja, niz raznovrsnih edukativnih aktivnosti: radionice i masterclassove za umjetnike i glazbenike, ali i za javnost, s dodatnim naglaskom na djecu i mlade.

-Od svojih početaka, KONTEJNER njeguje međusektorske suradnje. S novom lokacijom cilj nam je bio pokrenuti novi kreativni prostor za kulturu i umjetnost koji okuplja kreativne profesionalce iz područja umjetnosti, dizajna, tehnologije i znanosti. Želimo ostvariti prostor u kojem možemo publici i zajednici predstaviti najbolje od svjetske suvremene umjetnosti, osigurati novi inkluzivan tip edukacije i suradnje različitih sektora, za razne grupe korisnika. Na naše dugogodišnje iskustvo do sada gledamo kao na našu društvenu odgovornost danas. Opremiti prostor koji je adekvatan kao izložbeni prostor i istovremeno kao prostor za performanse, koncerte, edukacije mladih umjetnika za njihov izlazak na tržište, rezidencije umjetnika, produkcije umjetničkih radova i konferencije – nije jednostavno, niti jeftino. Dugoročnu perspektivu naših napora prepoznale su vodeće tvrtke iz sektora multimedije i opremanja, te svojim proizvodima omogućile optimalna rješenja KONTEJNER prostora – Samsung, Lipapromet, Špina, Caparol, MC Bauchemie, Knauf Ceiling Solutions, ADDE, Egle Dizajn i Iverpan. Ove tvrtke su omogućile uvjete za produkciju kompleksnih i kvalitetnih radova te podržale naš daljnji razvoj u području novomedijske umjetnosti. KONTEJNER će u ovom prostoru nastaviti stvarati bolje uvjete za produkciju i prezentaciju radova, kontinuiranu razmjenu i razvoj novih ideja, te umrežavanje s međunarodnom zajednicom. Preuređenjem dijela zgrade u Odranskoj, u kompleksu Vjesnik, željeli smo revitalizirati postojeći prostor unutar zagrebačke arhitektonske znamenitosti nacionalne prepoznatljivosti. Željeli smo stvoriti novu vrijednost ne samo na nivou kulturne scene, nego na nivou lokalne zajednice, susjedstva, i u mikro okruženje unijeti novu dnevnu dinamiku - objašnjava Jadrana Ćurković, suradnik za komunikaciju, KONTEJNER biro suvremene umjetničke prakse.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 20:30