Opet živnulo tržište najma: Nakon potresa naglo je skočila potražnja najma u ovim objektima

Širiti paniku nakon potresa je najgore, rekao mi je ovih dana jedan građevinski vještak. No lako je reći, a drugo je proživljavati. Nakon velikog potresa u Petrinji koji se osjetio u Zagrebu također su neki iz centra grada spavali u automobilu, drugi potražili smještaj kod prijatelja i rodbine usprkos koroni, treći otišli iz grada barem na kratko. Neki, doduše zasad rijetki, odlučili su se za prodaju svojih stanova u centru. Sve se to već ponovno počelo osjećati na tržištu nekretnina u hrvatskoj metropoli. Sergio Serdarušić, vlasnik agencije Eurovilla, kaže nam da im je telefon nekoliko dana nakon drugog potresa kod Petrinje, neprestano zvonio.

Sergio Serdarušić vlasnik agencije Eurovilla, koja se bavi nekretninama u centru grada i podsljemenskoj zoni

Luka Kedžo

- Opet je živnulo tržište najma novije gradnje s obzirom na to da su nekima ponovo stradale nekretnine. Bilo da se radi o najmu ili prodaji, prva pitanja su o kvaliteti gradnje, za razliku od ranije kada je nakon prošlog potresa opet uglavnom bilo najbitnije koja je lokacija i kakav je tlocrt - kaže Serdarušić, a to su nam potvrdile i još neke agencije za nekretnine.

VIŠE KOMPROMISA

Na tržištu se sad pojavilo i nekoliko nekretnina u centru, čiji su se prodavatelji odlučili na prodaju.

- Iako je potres u ožujku bio razorniji i napravio veću štetu, kontinuitet potresa u zadnje vrijeme plaši i vlasnike i kupce. Ipak, dobar je pokazatelj to da se neke kupoprodaje stanova u centru koje su u tijeku nisu otkazivale. Samo su pitanja za te nekretnine puno opsežnija - kaže.

Sigurnost zgrade je trenutačno pretekla ranije prioritete, kao što su atraktivna lokacija, raspored i oprema stana, i oko toga se sad osjeća više kompromisa, ako je stabilnost građevine zadovoljavajuća.

S obzirom na to da je naše tržište nekretnina relativno malo, kaže Serdarušić, i prevladavaju privatni prodavatelji koji imaju najčešće jednu nekretninu koja nije opterećena kreditom, tako i fleksibilnost po pitanju cijene nije česta.

- Cijene nekretnina u centru će biti stabilne, s trendom pada, s obzirom na ponudu i potražnju - smatra.

Pitali smo ga i ima li možda ideju što bi Grad Zagreb mogao napraviti u smislu poboljšanja kvaliteta nekretnina, naročito u središtu grada.

- Bitno je da se obnova provede sukladno pravilima struke uz kvalitetne stručnjake građevine. Najveći problem je što vlasnici nekretnina čekaju financiranje za štetu nastalu na njihovoj imovini i najviše se o tome raspravlja, umjesto da predstavnici stanara pristupe izuzetno zahtjevnom procesu rekonstrukcije koji iziskuje kvalitetna mišljenja i rješenja statičara, troškovnike, ponude, kredite, izvođenje radova, nadzor… Normalno je da se očekuje pomoć i Grada i države, kao i europskih fondova za štetu izazvanu potresom, ali se ne treba osloniti na to - odgovara te savjetuje da se što prije prikupi sva dokumentacija i krene u obnovu.

Željko Puhovski/Cropix

TRANSPARENTNE CIJENE

Također, Grad Zagreb bi, smatra, trebao imati malo veću ulogu u tome, kroz tijelo koje nadzire rješenja i izvedbu kako bi se sve odradilo prema pravilima struke. Morao bi kontrolirati da li su zgrade statički ispravne i što je potrebno napraviti. Takav elaborat bi morao biti naručen od Grada i plaćen od pričuve prema fiksnom cjeniku po kvadratu. Sukladno tome odredili bi se obvezni radovi, savjetnik za izračun i dizanje kredita, prilagodba pričuve... Problem je i u tome, dodaje on, što i dalje postoji puno suvlasnika i to gotovo unutar svake pojedine zgrade, koji koče ostale suvlasnike da urede zgradu. Pritom bi i cijene za radove i troškovnike izvođača radova morale biti transparentne, koji rade za Grad, jer je to još jedan razlog zašto sve ide sporo. Troškovnici se šalju na više strana, a građevinarima se ne da ispunjavati ih ako nisu sigurni da će dobiti posao. Onda je odluka stanara koga izabrati vrlo spora jer biraju najjeftiniju opciju koja često nije najbolja. Naravno sve to treba ostvariti bez povlaštenih izvođača.

- Važno je olakšati način obnove spomenika kulture da bi to išlo brže. Treba smanjiti vrijeme dobivanja suglasnosti i ubrzati vrijeme odobrenja kredita i isplate izvođača - zaključuje Sergio Serdarušić.