Tržište nekretnina u 2022. godini i dalje je bilježilo trend rasta, od broja novosagrađenih nekretnina do ostvarenih kupoprodaja. U 2021. godini ukupan broj kupoprodaja iznosi 133.997 nekretnina, što je za 30% više u odnosu na prošlu, s ukupnom transakcijom od oko 8 milijardi eura, što je za 50% više u odnosu na 2020. godinu.
Transakcije
S obzirom na vrstu nekretnina, najveći udio u vrijednosti kupoprodaja čine stanovi na koje otpada 38,6% vrijednosti svih kupoprodaja, nakon čega slijede građevinska zemljišta s udjelom od 22,7%, obiteljske kuće s udjelom od 21,1%, ostatak su poslovni prostori, garaže...
Promotrili li se županijska raspodjela svih ostvarenih kupoprodaja po vrsti nekretnina, u Zagrebu se najviše trgovalo stanovima i apartmanima te je zabilježeno 10.722 transakcije, što čini 36,2% svih ostvarenih kupoprodaja na hrvatskom tržištu nekretnina u 2021.godini.
Zatim slijede Primorsko-goranska županija s 3297 te Splitsko-dalmatinska županija s 3100 kupoprodaja stanova/apartmana. Najviše ostvarenih kupoprodaja građevinskih zemljišta bilježi Zadarska županija s 3811, Istarska s 3338, Splitsko-dalmatinska s 3161 te Primorsko-goranska županija s 2828 kupoprodaja.
Povećanje broja transakcija u 2021. linearnim trendom popraćeno je i porastom cijena koje su kupci dosad bili spremni platiti. Banke su od lipnja 2022. počele s restriktivnom monetarnom politikom kako bi pokušale zaustaviti kontinuirani rast cijena i svjedoci smo da cijene nekretnina i broj transakcija u zadnjem kvartalu u 2022. godini bilježe stagnaciju i blagi pad.
Kakvi nekretninski trendovi nas očekuju u 2023. godini ovisi o puno faktora, od dodatnog rasta kamata kako bi se obuzdala rastuća inflacija, dodatnih promjena cijena energenata, hrane, ekonomske situacije u gospodarstvima Njemačke, Slovačke, Slovenije, Češke, Austrije, iz kojih dolazi 70 posto inozemnih kupaca i investitora u nekretninske projekte, smirivanja situacije u Ukrajini i drugih brojnih faktora.
Stagnacija
Prema podacima Europske komisije, rast BDP-a za 2022. iznosi 6%, a inflacija 10,8% (od predviđenih 5,7% BDP-a, inflacija 8,2%), jasno je da će se ovakav trend nastaviti i u prvom kvartalu 2023. godine. Prema procjenama Europske komisije, BDP će za 2023. godinu iznositi "mršavih" 1%, a 2024. godine 1,7%.
Može se zaključiti da je trenutačno čitava eurozona pa tako i Hrvatska u ekonomskoj stagnaciji, a u tom stanju svijesti bit će dok se monetarnom politikom i drugim ekonomskim mehanizmima ne obuzda inflacija, što je preduvjet za nove stabilne investicijske cikluse.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....